Sveučilišta pozivaju na građevinsku tranziciju: Njemačka na putu prema klimatskoj neutralnosti!
Dana 9. ožujka 2025., 32 sveučilišta na TU Berlin napisala su otvoreno pismo pozivajući na politiku održive gradnje kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2045. godine.

Sveučilišta pozivaju na građevinsku tranziciju: Njemačka na putu prema klimatskoj neutralnosti!
Danas, 9. ožujka 2025. godine, Institut za arhitekturu TU Berlin i sveučilišna mreža “Zajedno za izgradnju tranzicije” objavili su otvoreno pismo o nadolazećim saveznim izborima. Ovo pismo, koje su potpisala 32 koledža i sveučilišta, formulira deset hitnih zahtjeva za socijalnu i ekološku tranziciju izgradnje. Njemačka se obvezala da će do 2045. postati klimatski neutralna, ali građevinski sektor, koji trenutno čini oko 40% emisija stakleničkih plinova, predstavlja značajne izazove za ovaj cilj.
Ono što je posebno alarmantno je da je građevinski sektor odgovoran za 92% vađenja mineralnih sirovina i oko 55% nastalog otpada. To zahtijeva predanu akciju i odlučnu političku akciju. Otvoreno pismo također kritizira postojeće političke odgode i blokade koje stoje na putu potrebne transformacije. Treba istaknuti pozitivne primjere iz Danske, Nizozemske i Francuske koji pokazuju da je socijalno-ekološka građevinska tranzicija svakako moguća.
Deset središnjih zahtjeva
Zahtjevi formulirani u pismu su:
- Bedarfsgerechtes und flächeneffizientes Bauen: Umbau statt Neubau.
- Abrissmoratorium: Transformation des Gebäudebestands.
- Hinterfragen von Standards: Lowtech Bauen.
- Angemessene Sanierungen im Bestand: CO2-Bilanzierung im GEG.
- Kreislaufgerechtigkeit: Regionale Bio-Bauökonomie.
- Durchmischte Quartiere: Hybrid nutzbare Gebäude.
- Klimaresilienz: Biodiversität.
- Sprunginnovationen: Reallabore und Transferforschung.
- Wertschöpfung Bauwende: Bildungsoffensive Bauschaffende.
- Forschungsförderung: Vernetzung Bauwende in den Ministerien.
Sljedeće zakonodavno razdoblje smatra se ključnim za građevinski sektor. Znanstvenici nude svoju ekspertizu o socijalno-ekološkoj transformaciji i pozivaju donositelje političkih odluka da se posvete tim znanstvenim zahtjevima. Mreža sveučilišta također je predana integraciji ekoloških i društveno pravednih tema u akademsku nastavu, a podržava je 65 predavača iz 32 institucije.
Standardi i kriteriji održive gradnje
Uz postojeće zahtjeve, pozivaju se i na različite kriterije u kontekstu održive gradnje koji imaju za cilj osigurati održivi razvoj. Glasno Carmen e.V. Održivi proizvodi i usluge moraju zadovoljiti ekonomske, društvene i ekološke kriterije. Ekološki kriteriji uključuju izbor sirovina, očuvanje resursa, transportne rute i emisije tijekom korištenja.
Nadalje, naglašeni su društveni kriteriji kao što su jednakost između muškaraca i žena i usklađenost s temeljnim radnim standardima ILO-a. Ekonomska perspektiva također se razmatra, budući da su ekonomska održivost proizvoda i troškovi njihovog životnog ciklusa presudni za provedbu prakse održive gradnje.
Kako bi podržala prijelaz na održivu gradnju, savezna vlada pokrenula je razne instrumente kao što je Znak kvalitete održive gradnje (QNG). To je uvedeno u srpnju 2021. kako bi se održive zgrade mogle certificirati u saveznom financiranju učinkovitih zgrada (BEG). QNG definira zahtjeve u zaštiti klime, očuvanju resursa i zaštiti zdravlja. Osim toga, to je ono što kaže Federalno ministarstvo stanovanja, urbanizma i graditeljstva (BMWSB) kao važan igrač u području održive gradnje te kontinuirano razvija alate za poboljšanje metoda gradnje.
Ukratko, može se vidjeti da je izazov socijalno-ekološke građevinske tranzicije od velike važnosti kako na političkoj razini tako iu praktičnoj provedbi u građevinskoj industriji. Glas znanosti i obrazovnih institucija bit će ključan u pokretanju nužnih promjena prema ekološki prihvatljivom i socijalno pravednom građevinskom sektoru.