Horgoš dobiva renomiranu stipendiju za održivu trgovinsku politiku

Horgoš dobiva renomiranu stipendiju za održivu trgovinsku politiku

Dana 10. ožujka 2025. prof. dr. Daniel Horgos s BSP Business & Law School dodijelio je CRoSS stipendiju Stifterverbanda. Horgoš, koji je inače profesor ekonomije, impresionirao je žiri svojim istraživačkim projektom “Međunarodna trgovinska politika i održivi razvoj”. Ukupno je pristiglo preko 80 prijava profesora i mladih znanstvenika, no samo su rijetki uspjeli pobijediti.

Ovom stipendijom Stifterverband svake godine nagrađuje izvanredne istraživačke projekte koji doprinose političkoj i društvenoj raspravi. Posebno je važno promovirati komunikaciju rezultata istraživanja stručnjacima iz politike, gospodarstva i društva. Stoga će Horgošev rad privući pozornost ne samo u znanstvenim krugovima, već i među donositeljima odluka zainteresiranih za provedbu održivog razvoja.

Istraživanje trgovinske politike i održivog razvoja

Istraživački projekt Horgoša analizira utjecaj međunarodne trgovinske politike na postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG). Fokus je na preferencijalnim i regionalnim trgovinskim sporazumima koji mogu promicati održivi razvoj putem ciljanog dizajna ugovora i učinaka prelijevanja. Ovi su pristupi posebno relevantni u vrijeme kada se o trgovini često raspravlja kao o sredstvu za poboljšanje globalnog prosperiteta.

Studija također postavlja pitanje u kojoj mjeri međunarodna trgovinska politika, posebice kroz tzv. trgovačke klubove, može doprinijeti postizanju ovih ciljeva. U ekonomiji se slobodna trgovina smatra korisnom za opće blagostanje, ali mnoge su zemlje zarobljene u protekcionizmu. Interesne skupine kao što su poslodavci i sindikati utječu na vlade da nametnu protekcionističke mjere, čineći globalnu trgovinu mnogo težom. Ovo je poznato kao dilema trgovačkog zatvorenika, gdje zemlje često pokušavaju steći prednost vlastitim protekcionističkim mjerama.

Protekcionizam i uloga WTO-a

Svjetska trgovinska organizacija (WTO), koja je osnovana 1995. godine, ima za cilj smanjiti protekcionističke mjere i spriječiti nejednak tretman između država. Prema bpb Međutim, WTO se suočava s izazovima jer regionalni sporazumi o slobodnoj trgovini postaju sve važniji i mogu promicati diskriminatorne trgovinske prakse. Pad liberalne trgovinske politike, osobito nakon Prvog svjetskog rata i kroz Smoot-Hawleyev zakon iz 1930., pogoršao je problem.

U WTO-u su članice 164 zemlje, a Afganistan je najnoviji član. Načela nediskriminacije, reciprociteta i transparentnosti središnji su elementi koji bi trebali regulirati međunarodnu trgovinu. Međutim, mnoge zemlje često nisu u mogućnosti osigurati sredstva za aktivno sudjelovanje u pregovorima i procesima rješavanja sporova, što siromašnije zemlje može staviti u nepovoljan položaj.

U kontekstu međunarodne trgovinske politike, učinci prelijevanja vidljivi su i kroz propise kao što su sporazumi o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU-a i 79 država AKP-a, koji otvaraju tržišta za europske proizvode, ali su u isto vrijeme ključni za život malih poljoprivrednika u zemljama u razvoju. Ovi sporazumi predstavljaju tanku crtu za kretanje između poštene trgovinske prakse i protekcionizma.

BSP Business & Law School čestita Danielu Horgosu na ovoj važnoj nagradi i želi mu puno uspjeha u nastavku istraživanja i objavljivanju rezultata. Takvi projekti ne samo da promiču znanost, već pridonose i hitno potrebnoj političkoj i društvenoj raspravi kako bi se omogućio održivi gospodarski razvoj.