Novi istraživački projekt na FU Berlin: Fokus na strukture mozga!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prof. Hiesinger sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu dobit će više od 1,5 milijuna eura za neuroistraživanje obrade informacija u mozgu.

Prof. Hiesinger der FU Berlin erhält über 1,5 Millionen Euro für Neuroforschung zur Informationsverarbeitung im Gehirn.
Prof. Hiesinger sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu dobit će više od 1,5 milijuna eura za neuroistraživanje obrade informacija u mozgu.

Novi istraživački projekt na FU Berlin: Fokus na strukture mozga!

Uz bespovratna sredstva od preko 1,12 milijuna eura Volkswagenove zaklade, novi istraživački projekt započet će na Slobodnom sveučilištu u Berlinu 16. srpnja 2025. Pod vodstvom prof. dr. Petera Robina Hiesingera, projekt je nazvan „Sadržaj informacija o ožičenju mozga” i financirat će se pet godina od siječnja 2026. Ovaj projekt ima za cilj kvantitativno zabilježiti sadržaj informacija bioloških moždanih struktura, posebno mozak vinske mušice (Drosophila). Hiesinger naglašava da se do sada samo umjetne neuronske mreže mogu kvantificirati u bitovima, što otkriva jaz u znanju u razumijevanju bioloških mreža.

Istraživački tim planira nastaviti s eksperimentalnim pristupima kako bi odredio niže granice informacija na različitim razinama opisa. Važan korak bit će korištenje algoritama kompresije i rekonstrukcija modela temeljena na podacima slike uživo za analizu strukture mozga. Interdisciplinarni pristup stvara most između biološke i umjetne inteligencije. Cilj je steći nove uvide u neurobiologiju i obogatiti raspravu o prirodnim i umjetnim misaonim procesima.

Interdisciplinarna suradnja i financiranje

Projekt ne financira samo Volkswagenova zaklada, već dobiva i oko 400.000 eura od Njemačke istraživačke zaklade (DFG) za komplementarni projekt. DFG projekt pod nazivom “Bio-inspired elektrotehnički pristup razvoju sklopova” surađuje s partnerima iz elektrotehnike. Ova dva projekta jačaju istraživačku snagu Slobodnog sveučilišta u Berlinu u područjima biologije, neuroznanosti, računalnih znanosti i elektrotehnike te su dio šireg istraživačkog koncepta koji se bavi razjašnjavanjem neuronskih struktura.

Jedan od temelja istraživačkog projekta je konektom koji je rekonstruirao konzorcij FlyWire. Konektom pripada sedam dana staroj odrasloj ženki Drosophila melanogaster i sadrži ukupno 127.978 neurona i preko 2,6 milijuna graničnih veza. Najnovije verzije skupa podataka pokazuju da su sinapse detektirane algoritamski, s rezultatom pouzdanosti koji nudi znakove točnosti mjerenja. Neuroni su klasificirani u različite kategorije na temelju njihovih veza, koje pružaju važne uvide u njihovu funkcionalnost u mozgu.

Uvid u neurobiologiju umjetne inteligencije

U sklopu Dahlem Science Discussions, prof. dr. Robin Hiesinger održat će predavanje pod nazivom “Neurobiology of Artificial Intelligence” 15. siječnja 2025. Umjetno inteligentni sustavi poput ChatGPT-a temelje se na umjetnim neuronskim mrežama, a na predavanju će se raspravljati o usporedbi bioloških i umjetnih neuronskih mreža. Također će se raspravljati o pitanjima genetski kodiranog razvoja i njegove uloge u inteligenciji.

Dahlem Science Talks svima zainteresiranima nudi priliku da saznaju više o aktualnim temama istraživanja. Događaji se održavaju svaka dva mjeseca prve srijede u 18 sati. u istraživačkoj zgradi SupraFAB i besplatni su. Hiesinger, glasnogovornik istraživačkog konzorcija DFG FOR5289 (RobustCircuit.org) i autor knjige “The Self-Assembling Brain” (Princeton University Press, 2021.), svojim projektima ima za cilj ne samo stjecanje novih znanstvenih spoznaja, već i pružanje održivih podataka i publikacija kako bi se olakšao pristup istraživanju.

Ukratko, jednogodišnji istraživački projekt na Slobodnom sveučilištu u Berlinu obećava ne samo dublje uvide u mozak vinske mušice, već i značajne uvide u interakciju između bioloških i umjetnih sustava u neurobiologiji.