Degradacija tla: Globalna kriza prijeti našoj sigurnosti hrane!

Degradacija tla: Globalna kriza prijeti našoj sigurnosti hrane!

Dana 19. lipnja 2025., drugi dan terenskog tečaja u Namibiji započeo je uzbudljivim jutrom koje je vodio dr. Stefan Liehr. Njegov govor na temu "Razumijevanje socio-ekoloških sustava (SES)" istaknuo je važnost prijelomnih točaka u dezertifikaciji. Dr. Liehr je objasnio kako čak i male ekološke ili društvene promjene mogu imati ozbiljne utjecaje na ekosustave. Ovi nalazi su posebno relevantni za dugoročno održivo upravljanje zemljištem.

Kao dio grupne vježbe, sudionici su bili potaknuti da identificiraju različite čimbenike koji utječu na sustave pašnjaka. Fokus je bio na prekomjernoj ispaši, financijskom pritisku, suradnji dionika i zakoračenju u grmlje i vegetacijskom pokrovu. Cilj je bio razviti petlje povratnih informacija i strategije upravljanja kako bi se izbjegle ili posebno pokrenule prijelomne točke. Dojmljivo je istaknuta složenost i povezanost ekoloških i društvenih procesa u gospodarenju pašnjacima.

Fokus na biološku raznolikost i zdravlje tla

Nakon ručka, dr. Clara Nesongano sesija o procjeni biološke raznolikosti. Razgovarala je o konceptu bioraznolikosti kao io različitim metodama procjene i njihovoj ulozi u klimatskim promjenama. Dr. Mark Bilton proširio je raspravu unosom o dizajnu istraživanja, naglašavajući važnost jasno definiranih istraživačkih pitanja. "Ne pokušavajte odgovoriti na sve - dobro odgovorite na dobro pitanje", bila je njegova temeljna poruka.

Doktorandica Lisa-Maricia Schwarz predstavila je relevantne pokazatelje za procjenu statusa degradacije trava, uključujući aspekte kao što su gubitak tla, pokrov tla i produktivnost. Ovi pokazatelji su ključni za učinkovite mjere upravljanja. Katrin Zimmer održala je još jedno predavanje o procjeni stanja degradacije sloja tla i ulozi tla u ekosustavima. Poseban naglasak stavljen je na važnost zaliha organskog ugljika u tlima kao ključnog pokazatelja njihova zdravlja.

U širem kontekstu, Europska komisija gleda na problem degradacije zemljišta u svom novom Svjetskom atlasu dezertifikacije. Povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics istaknuo je kako je u posljednjih 20 godina poljoprivredna proizvodnja, a ujedno i površina koja se navodnjava, značajno porasla, što se značajno odrazilo na kvalitetu tla. Atlas pruža donositeljima odluka relevantan uvid u uzroke degradacije zemljišta i moguće lijekove.

Prema Atlasu, više od 75% kopnene površine Zemlje je degradirano, a više od 90% tla moglo bi biti degradirano do 2050. Ovakav razvoj događaja ima dalekosežne društvene i ekonomske posljedice; Svake godine degradira se površina koja je 67 puta veća od Belgije. Ovime su posebno pogođene Afrika i Azija. Ekonomski gubici zbog degradacije zemljišta opterećuju globalno gospodarstvo s oko 10% godišnje ekonomske proizvodnje. To zauzvrat promiče nesigurnost hrane, klimatske promjene i migracije.

Potreba za djelovanjem i lokalnim rješenjima

Izazovi su ogromni. Između 1970. i 2012. broj slatkovodnih vrsta smanjio se za impresivnih 81%. Stručnjaci procjenjuju da bi globalni prinosi usjeva mogli pasti za gotovo 10% do 2050. godine, a posebno bi bile pogođene zemlje poput Indije, Kine i zemalja subsaharske Afrike. Biljna proizvodnja tamo bi se čak mogla prepoloviti. Pogoršanje kvalitete tla zbog pretjerane upotrebe gnojiva u Aziji i nedostatka gnojiva u Africi još je jedan primjer ove dinamike.

Kako bi se suprotstavili negativnim kretanjima, važno je pronaći lokalna rješenja. Atlas preporučuje kombinaciju povećanja prinosa, ishrane biljaka i smanjenja gubitaka hrane kao moguće mjere za suzbijanje degradacije zemljišta i zaštitu bioraznolikosti. Razvoj u ovom području ključan je za suočavanje s izazovima ekspanzije poljoprivrede i klimatskih promjena.

Za više informacija možete pročitati izvješće iz Sveučilište u Potsdamu, izvješće o dezertifikaciji iz Europska komisija i Atlas tla vidjeti.