Dr. Annalena Mayr: Nagrada za revolucionarno istraživanje o pravima izbjeglica

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dr. Annalena Mayr dobiva nagradu za disertaciju za svoj rad o socijalnim pravima izbjeglica u kontekstu geopolitičkih kriza.

Dr. Annalena Mayr erhält Dissertationspreis für ihre Arbeit zu sozialen Rechten von Geflüchteten im Kontext geopolitischer Krisen.
Dr. Annalena Mayr dobiva nagradu za disertaciju za svoj rad o socijalnim pravima izbjeglica u kontekstu geopolitičkih kriza.

Dr. Annalena Mayr: Nagrada za revolucionarno istraživanje o pravima izbjeglica

Dana 23. svibnja 2025. dr. Annalena Mayr primila je nagradu za disertaciju Društva za promicanje društvenih pravnih istraživanja za svoju izvanrednu disertaciju. V. izvrsno. Njezin rad nosi naslov "Humano postojanje izbjeglica. Između pravne situacije i pravne stvarnosti" i obranjen je summa cum laude u listopadu 2024. Prof. dr. Claudia Maria Hofmann nadzirala je projekt koji se intenzivno bavi socijalnim pravima izbjeglica u globalnom kontekstu.

Mayr se posebno bavi učincima geopolitičkih kriza, ratova i klimatskih promjena na stvarnost života izbjeglica. Njezina disertacija također ispituje korištenje socijalnih prava kao sredstva kontrole migracija. Istraživanje otkriva dvije ključne praznine: nedostatak diferenciranog razmatranja socijalnih prava izbjeglica i nedostatak rasprave o provedivosti tih prava.

Metodologija istraživanja i nalazi

Metoda korištena u disertaciji je i pravna dogmatika i pravna sociologija. Središnji rezultat rada je identifikacija i sistematizacija prava na fizički minimum egzistencije za izbjeglice u međunarodnom, europskom i njemačkom pravu. Kako bi rasvijetlio pravnu stvarnost izbjeglica, Mayr je proveo empirijsko istraživanje temeljeno na razgovorima s pravnim savjetnicima.

Najvažniji nalazi disertacije su da izbjeglice imaju široka prava u međunarodnom kontekstu koja se mogu ostvariti pred domaćim sudovima. Međutim, zakonska mobilizacija suočava se sa sustavnim preprekama, poput nedostatka socijalnog rada i nesigurnih struktura savjetovanja. Mayr svoje istraživačko vrijeme u Viadrini opisuje kao pozitivno, što također uključuje potporu predsjednice Claudije Marije Hofmann i Viadrina centra za diplomske studije (VCGS).

Kontekst zakona o azilu u EU

U širem kontekstu, prava tražitelja azila su ograničena u nekoliko država članica EU. Trenutačni izvještaji pokazuju da je pogođenima često uskraćen pristup poštenim postupcima azila, humanom prihvatu i odgovarajućoj skrbi. Čini se da planirane reforme prava EU-a o azilu, koje su prvenstveno usmjerene na ubrzavanje postupaka azila, ne rješavaju na odgovarajući način postojeće pritužbe. Umjesto toga, oni se udaljavaju od osnovnih načela ljudskih prava.

Ključni aspekt reforme je uvođenje ubrzanih postupaka azila na vanjskim granicama EU-a, gdje će se ubuduće evidentirati pristigli ljudi. Međutim, kritičari upozoravaju na opasnosti sustavnog lišavanja slobode na temelju zahtjeva za azil, čime se krše načela Ženevske konvencije o izbjeglicama. Ove reforme također izazivaju zabrinutost oko humanitarnih uvjeta u takozvanim sigurnim trećim zemljama i takve bi prakse mogle dovesti do lančanih deportacija.

EU je usvojila novi zakon o azilu koji, među ostalim, uključuje registraciju pristiglih osoba i povjeravanje procjena azila trećim zemljama koje nisu potpisale Ženevsku konvenciju o izbjeglicama. Ovakav razvoj događaja oštro su kritizirale organizacije za ljudska prava kao ugrožavanje prava već ranjivih skupina, posebice obitelji i maloljetnika bez pratnje.

Dio reforme je i uvođenje “mehanizma solidarnosti” za raspodjelu odgovornosti za prihvat izbjeglica. Države članice koje ne budu surađivale suočit će se s financijskim kaznama. Ipak, kratkoročno se ne očekuje smanjenje broja migranata u Njemačku, budući da novi propisi još nisu u potpunosti zaživjeli u praksi. Međusobno djelovanje ovih reformi i izazova, posebice u pogledu provedivosti prava izbjeglica, stoga ostaje za kritički nadzor.

Sam dr. Mayr je nakon doktorata odlučio odraditi odvjetničku praksu na regionalnom sudu u Frankfurtu (Odra). Razmišlja o mogućem povratku u akademsku zajednicu kako bi senzibilizirala buduće stručnjake i društvene aktere za prava izbjeglica i nastavila ispitivati ​​hitne izazove u ovoj praksi.

Sveukupno, istraživanje dr. Mayra, koliko je važno pravno utemeljeno razmatranje životne situacije izbjeglica, posebno u kontekstu promjene migracijskog zakona u EU. Izazovi su i dalje pravne i praktične prirode i zahtijevaju stalnu predanost znanosti i društva.