Istraživanje na Arktiku: Profesor Rex osvojio poznatu znanstvenu nagradu!
Prof. Markus Rex sa Sveučilišta u Potsdamu dobiva nagradu NOMIS 2025. za svoje istraživanje o Arktiku i procesima u oblaku.

Istraživanje na Arktiku: Profesor Rex osvojio poznatu znanstvenu nagradu!
Dana 17. listopada 2025. prof. Markusu Rexu, vodećem istraživaču atmosfere na Institutu Alfred Wegener (AWI) i profesoru atmosferske fizike na Sveučilištu u Potsdamu, bit će dodijeljena prestižna nagrada NOMIS. Ova nagrada je jedna od najbogatijih međunarodnih znanstvenih nagrada i dodjeljuje se Njemačkoj treći put ove godine, ali prvi put Helmholtz centru. Rex, koji je vodio ekspediciju MOSAiC od jeseni 2019. do jeseni 2020., poznat je po svojim interdisciplinarnim istraživanjima koja ispituju međudjelovanje oceana, leda, atmosfere i ekosustava na Arktiku.
Ekspedicija MOSAiC-a uključivala je stotine znanstvenika iz 19 zemalja. Cilj mu je steći bolje razumijevanje složenih procesa na Arktiku koji su ključni za globalnu klimu.
Produbljivanje u procese u oblaku
Rex će novac od nagrade uložiti u svoj novi projekt "Deepcloud", čiji je cilj kvantificirati odgovor oblaka na globalno zagrijavanje. Umjetna inteligencija koristi se za modeliranje procesa u oblaku i korištenje novih podataka opažanja s polarnih postaja AWI i satelitskih podataka.
Ključni izazov u istraživanju klime je razumijevanje aerosola koji imaju značajan utjecaj na stvaranje oblaka i klimu. Ove sićušne čestice igraju bitnu ulogu u toplinskoj ravnoteži Arktika. Vodikova para se kondenzira na aerosole, što utječe na smrzavanje kapljica vode i tako dolazi do stvaranja snježnih pahulja. Unatoč napredovanju istraživanja aerosola, posebice unutar projekta MOSAiC, znanje o njihovom sastavu i izvorima u središnjem Arktiku tijekom zime ostaje ograničeno. [MOSAIC Expedition] izvještava da je jedna od glavnih tvari koje tvore aerosole u središnjem Arktiku dimetil sulfid. Ovaj plin nastaje metaboličkim procesima algi i drugih morskih mikroorganizama.
Jod i njegovi učinci
Osim toga, istraživački tim iz istraživačke mreže CLOUD potvrđuje da bi jod iz otvorenog mora mogao pospješiti stvaranje oblaka. Te pare joda, pojačane topljenjem morskog leda, sposobne su formirati čestice aerosola koje djeluju kao jezgre kondenzacije za oblake. S obzirom na to da je više od dvije trećine Zemlje prekriveno oblacima i da njihova svojstva utječu na globalnu temperaturu, od velike je važnosti razumjeti kako ljudske aktivnosti i prirodni procesi međusobno djeluju kako bi utjecali na stvaranje aerosola.
Eksperiment CLOUD, koji provodi međunarodni konzorcij od 21 instituta, proučava te procese u jednom od najčišćih eksperimentalnih okruženja na svijetu. Znanstvenici su pokazali da se jodni aerosoli mogu formirati brže od drugih vrsta, što potencijalno dovodi do začaranog kruga: topljenje leda dovodi do više joda u atmosferi, što zauzvrat ubrzava stvaranje oblaka i topljenje morskog leda.
Sve u svemu, trenutna istraživanja pokazuju da su složene interakcije između aerosola, stvaranja oblaka i klime na Arktiku i dalje ključne za razumijevanje globalnog zatopljenja. Nagrada NOMIS, koja se sada dodjeljuje prof. Rexu, predstavlja značajan korak u rješavanju ovih znanstvenih pitanja.