Društvo u fokusu: Različitosti i sukobi na kongresu medijacije

Društvo u fokusu: Različitosti i sukobi na kongresu medijacije

Konferencija pod nazivom "Pokaži stav?! Diskursi različitosti i upravljanje sukobima" održana je 28. ožujka 2025. u organizaciji Master programa medijacije i upravljanja sukobima na Europskom sveučilištu Viadrina. Manifestacija je održana pod okriljem aktualnih društvenih izazova koji posljednjih godina sve više dolaze u fokus. Među uvodnim govornicima bili su dr. Max Czollek, Kübra Gümüşay i dr. Thomas Lux, a svi su govorili o važnim temama društvene raznolikosti i upravljanja krizama. Konferencijom je predsjedao prof. dr. Benjamin Lahusen, dekan Pravnog fakulteta.

Tijekom uvodnih govora, Czollek je naglasio hitnost zaštite židovskog života u Njemačkoj i osvrnuo se na rezoluciju koju su donijele vladajuće stranke i CDU/CSU u njemačkom Bundestagu. Ova rezolucija, u povodu 9. studenog, govori o porastu antisemitskih incidenata koji su se dogodili nakon Hamasovog napada na Izrael 2023. godine. Czollek je istaknuo da antisemitizam nije nova pojava; rather, its expression has already doubled between 2017 and 2021, a trend that is linked to the AfD's entry into the Bundestag in 2017.

Kritička razmatranja o antisemitizmu i društvu

Czollek je kritizirao uobičajeno stajalište da je antisemitizam vanjski problem. Povezivanje borbe protiv antisemitizma s političkim programima, kao što je rasprava o pooštravanju zakona o azilu, smatra se problematičnim. Posebno su pozornost privukle izjave Julije Klöckner i Olafa Scholza koji povezuju antisemitizam s migracijama. Prema Czolleku, proces suočavanja s njemačkom poviješću nasilja do sada nije uspio.

Nadovezujući se na ovu kritičnu točku, Kübra Gümüşay govorio je o konceptima stvarnih utopija i bitnoj ulozi nade u društvu. Njezin je govor istaknuo vezu između jezika i moći, što se može tumačiti kao ključ za prevladavanje društvenih sukoba. Dr. Thomas Lux nadopunio je raspravu predstavljanjem svog istraživanja konsenzusa i sukoba, identificirajući četiri arene nejednakosti i raspravljajući o pokretačkim točkama koje pojačavaju dojam društvene podijeljenosti. Nakon jutarnjeg dijela održale su se radionice na temu različitosti u svakodnevnoj medijaciji.

Wissenschaftliche Auseinandersetzung und gesellschaftliche Normen

Paralelno s konferencijom, na Sveučilištu će se održati niz predavanja koja će se baviti odnosom znanosti i društvenih izazova. Teme uključuju antisemitizam, rasizam, migracije i krizu legitimiteta liberalne demokracije. U tom kontekstu govori se io ulozi znanstvenika: izbjegavaju li polarizacije ili nalaze načina da te kompleksne teme promatraju neutralno i objektivno? Ta su pitanja posebno aktualna u medijatiziranoj javnosti koju karakterizira polarizacija i moralizacija.

Brojna predavanja koja se održavaju u sklopu ovog ciklusa predavanja pružaju praktičnu vezu s teorijom. Na primjer, prof. dr. Astrid Erll sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu na Majni objašnjava što se podrazumijeva pod kulturom sjećanja, dok dr. Mathias Becker sa Sveučilišta u Cambridgeu radi na analizama antisemitizma podržanim umjetnom inteligencijom. Takvi događaji nastoje pronaći ravnotežu između znanstvenog distanciranja i političkog pozicioniranja.

Savezni kongres za interkulturalno obrazovanje

Drugi važan događaj u kontekstu društvene raznolikosti je Savezni kongres za interkulturalno obrazovanje, za koji se prijava odvija putem vanjske web stranice. Redovna kotizacija za sudionike iznosi 120 eura, dok su u ponudi snižene cijene od 60 eura koje se odnose na studente, pripravnike, samozaposlene kulturne djelatnike, volontere, primatelje transfera i osobe s teškim invaliditetom. Potreban je dokaz o ostvarivanju popusta.

Društveni mediji i druge platforme omogućile su primanje informacija o specijalističkim forumima unaprijed kako bi se optimalno pripremili za sudjelovanje. Kongres je idealna prilika za razmjenu ideja s drugim akterima kulturnog krajolika i stjecanje novih pogleda na aktualne izazove.