Trgovinska politika u fokusu: SAD, Kina i EU pred novom eskalacijom!
18. lipnja 2025. stručnjaci Instituta Viadrina raspravljali su o trgovinskoj politici i izazovima između SAD-a, Kine i EU-a.

Trgovinska politika u fokusu: SAD, Kina i EU pred novom eskalacijom!
Događaj “Present Analysis at Lunchtime” na Institutu za europske studije Viadrina (IFES) održan je 18. lipnja 2025. Govornici na raspravi bili su prof. dr. Jürgen Neyer i prof. dr. Sascha Münnich, dok je dr. Sandra Priebus bila moderator. Tema razgovora bila je eskalacija trgovinske politike između SAD-a, Kine i EU-a. U tom kontekstu, detaljno se raspravljalo o izazovima međunarodne trgovine.
Središnja tema bila je kritika protekcionističkih mjera američkog predsjednika Donalda Trumpa. Münnich je rekao da se te mjere često jednostrano kritiziraju bez dovoljnog osvjetljavanja ekonomskih okolnosti. Tvrdio je da protekcionizam može imati smisla u određenim područjima gospodarstva. Sam Trump obećao je vratiti proizvodnju na američki Srednji zapad, ali taj je pokušaj kompliciran otpuštanjem administrativnog osoblja odgovornog za ovu gospodarsku transformaciju.
Strukture i izazovi u međunarodnoj trgovini
Jürgen Neyer je u svom izlaganju istaknuo tri važne skupine stanovništva u SAD-u: prvo, dobrostojeće akademike, drugo, dobro obrazovane radnike koji se, međutim, suočavaju s konkurencijom iz zemalja poput Indije i Pakistana, i treće, takozvane “radne sirotinje”, koji su ekonomski nepovoljni i nemaju racionalan razlog za odabir liberalnih pozicija. Prema Neyeru, slobodna trgovina funkcionira samo ako se kompenziraju negativni učinci na te skupine.
Neyer je također upozorio na mogući sukob između gospodarskih blokova ako Europa ne bude surađivala. Napomenuo je da pitanja okoliša i socijalni standardi sve više zauzimaju drugo mjesto u aktualnoj raspravi. To bi moglo ugroziti vjerodostojnost liberalizma, čiji će se veliki narativi možda morati temeljito promijeniti.
Münnich je dodao da je potrebno osigurati dobro organiziranu raspodjelu resursa bez upadanja u nacionalizam. Prema njegovom mišljenju, sveobuhvatni cilj trebao bi biti slavljenje kulturnih razlika i očuvanje demokracije u pogođenim zemljama.
Teorijske osnove i povijesni konteksti
Rasprava o međunarodnim trgovinskim odnosima također se temelji na dubokim teorijskim spoznajama koje sežu u 18. stoljeće. Razni čimbenici dovode do realne nedostupnosti robe, što pogoduje međunarodnoj razmjeni. Adam Smith i David Ricardo postavili su temelje specijalizaciji i međunarodnoj trgovini u 18. i 19. stoljeću koji su i danas relevantni. Ricardo je razvio koncept komparativne troškovne prednosti, koji je i dalje temelj mnogih ekonomskih odluka.
Na trgovinu između zemalja mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući razlike u uvjetima tla, dostupnost sirovina i čimbenike poslovne lokacije. Povijesno gledano, postojale su ponovljene izmjene između faza slobodne trgovine i protekcionizma, pri čemu su institucije poput WTO-a i GATT-a imale značajnu ulogu u liberalizaciji trgovine.
Iako slobodna trgovina sa sobom donosi brojne prednosti kao što su tržišno natjecanje i dinamika inovacija, postoje i snažni argumenti za protekcionizam, uključujući zaštitu od nepoštene konkurencije. Rasprave o regulaciji i trgovinskim barijerama stoga su ključne.
Propisi i učinci unutar WTO-a
Drugi aspekt kojim se bave Münnich i Neyer odnosi se na pravni okvir za trgovačke prakse. Svjetska trgovinska organizacija (WTO), od svog osnutka 1995. godine, predana je smanjenju trgovinskih prepreka i osiguravanju da države članice poštuju određene zakonske zahtjeve. Povećanje carina dopušteno je samo pod određenim uvjetima, pri čemu članak XIX GATT-a dopušta zaštitne mjere protiv uvoza ako značajno povećanje rezultira ozbiljnom štetom.
Osim toga, kršenje međunarodnih trgovinskih propisa osjetljivo je pitanje jer države često odgovaraju uzvratnim carinama. One često predstavljaju kompenzacijske mjere ukoliko krše načela tretmana najpovlaštenije nacije.
Rasprava oko strategija trgovinske politike SAD-a, Kine i EU naglašava složenost i dalekosežne posljedice koje međunarodni odnosi i trgovinsko natjecanje imaju u gospodarskom i društvenom smislu. S obzirom na te izazove, bliža suradnja na međunarodnoj razini ključna je za aktivno oblikovanje promjena i održavanje dijaloga među trgovinskim nacijama.
Za daljnje pojedinosti o raspravi o međunarodnim trgovinskim odnosima možete se obratiti na sveobuhvatne informacije koje pruža Europsko sveučilište Viadrina, bpb i GTAI može se pogledati.