Revolucija u pravosuđu: Kako umjetna inteligencija mijenja naše ustavno stanje!

Revolucija u pravosuđu: Kako umjetna inteligencija mijenja naše ustavno stanje!

8. listopada 2025. godine izazovi i prilike digitalizacije bit će u središtu rasprava u pravosuđu. Transformacija koju pokreću elektroničke datoteke i automatizirani procesi analize više se ne može zaustaviti. Eric Witte, akademski djelatnik ZfRV-a, naglašava središnju važnost strateških razmatranja za zakonski usklađenu implementaciju umjetne inteligencije (AI) u tvrtkama i pravosuđu. Cilj mora biti jamčiti temeljna prava, zaštitu podataka i pravednost te tako ojačati povjerenje u automatizirane procese donošenja odluka. [b-tu.de] javlja da zemlje članice EU-a moraju implementirati AI ​​Act do kolovoza 2026., koji je namijenjen da korištenje AI-a učini sigurnijim.

Zakon o umjetnoj inteligenciji kategorizira aplikacije prema njihovom potencijalu rizika i nameće stroge zahtjeve za posebno visokorizične sustave. Eklatantan primjer problema koje umjetna inteligencija može uzrokovati u sektoru pravosuđa je sustav COMPAS u SAD-u. To se koristi za procjenu rizika u sustavu kaznenog pravosuđa i iako može ubrzati procese, nosi potencijalne rizike kao što su diskriminacija i nedostatak transparentnosti. Prema Witteu, uporaba COMPAS-a u Njemačkoj se smatra nedopustivom jer je u suprotnosti s nalazima pravosudnih istraživanja.

Uloga ljudi u pravosudnom sustavu

Ljudi i njihova pravda trebali bi činiti središnje načelo vladavine prava, uključujući težnju za pravednim ishodima i transparentnim procesima donošenja odluka. Nepravde, upozorio je Witte, ugrožavaju povjerenje stanovništva u institucije i samu ustavnu državu. Dani medijskog prava u Cottbusu, koji su dio magistarskog programa "Poslovno pravo za tehnološke tvrtke (M.B.L.)" na BTU Cottbus-Senftenberg, namijenjeni su pružanju prostora za tako važne rasprave. Ovaj studij posebno je namijenjen industrijskim inženjerima, odvjetnicima i znanstvenicima humanističkih znanosti s iskustvom u savjetovanju ili rješavanju pravnih pitanja u tehnološkim tvrtkama.

Paralelno s razvojem u Njemačkoj, 17. svibnja 2024. bit će usvojena Konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, što predstavlja daljnji značajan korak u regulaciji umjetne inteligencije. dr-datenschutz.de ističe da je cilj ove konvencije osigurati da su sustavi umjetne inteligencije kompatibilni s ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava. Ovaj skup pravila rezultat je suradnje između 46 država članica i drugih dionika i daleko nadilazi nacionalne propise.

Izazovi i iznimke

Dok Konvencija o umjetnoj inteligenciji postavlja važne norme, civilno društvo kritizira da bi iznimke - osobito u pogledu interesa nacionalne sigurnosti te istraživačkih i razvojnih aktivnosti - mogle ugroziti zaštitu ljudskih prava i demokratskih načela. Europski nadzornik za zaštitu podataka također izražava zabrinutost zbog općih odredbi i nedostatka posebnih zabrana za određene aplikacije umjetne inteligencije.

U tom kontekstu, usvajanjem Zakona o umjetnoj inteligenciji 21. svibnja 2024., Savezna vlada Njemačke stvorila je važan pravni okvir za promicanje povjerenja u tehnologije umjetne inteligencije i promicanje inovacija u Europi. [bundesregierung.de] objašnjava da se Zakon o umjetnoj inteligenciji smatra prvim sveobuhvatnim skupom pravila za umjetnu inteligenciju u EU-u i slijedi pristup temeljen na riziku. Veći rizici zahtijevaju strože zahtjeve kada je riječ o zaštiti temeljnih prava i osiguravanju transparentnosti aplikacija umjetne inteligencije.

Sljedeći koraci su ključni: države članice EU-a obvezne su implementirati Zakon o umjetnoj inteligenciji u nacionalno zakonodavstvo. Njemačka si je postavila cilj djelovati kao vodeća lokacija za tehnologije umjetne inteligencije uspostavljanjem servisnih centara za umjetnu inteligenciju, posebno za mala i srednja poduzeća. To neće samo ojačati gospodarsku situaciju, već će i optimizirati pravni okvir kako bi se opravdala upotreba umjetne inteligencije u pravnom kontekstu.