Šokantna studija: Djeca u Njemačkoj nekontrolirano konzumiraju medije!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

UNI Potsdam baca svjetlo na izazove korištenja medija među djecom i mladima, kao i na ulogu roditelja i škola.

Die UNI Potsdam beleuchtet die Herausforderungen der Mediennutzung bei Kindern und Jugendlichen sowie die Rolle der Eltern und Schulen.
UNI Potsdam baca svjetlo na izazove korištenja medija među djecom i mladima, kao i na ulogu roditelja i škola.

Šokantna studija: Djeca u Njemačkoj nekontrolirano konzumiraju medije!

Australija je 24. travnja 2025. uvela zabranu društvenih medija za djecu i mlade mlađe od 16 godina. Ovaj kontroverzni zakon izazvao je oštre kritike jer australska vlada nije dala jasne prijedloge za promicanje medijske pismenosti za 16-godišnjake. Kritičari se žale da se često ignoriraju postojeći pravni propisi koji ograničavaju korištenje određenih aplikacija za mlade. Potreba za zaštitom djece od neprimjerenog sadržaja stoga se ne rješava na odgovarajući način jer platforme ne ispunjavaju svoje obveze uklanjanja takvog sadržaja. Velik dio sadržaja na društvenim mrežama neprikladan je za mlađu generaciju, što je alarmantno s obzirom na zabrinjavajuća zapažanja o korištenju medija među djecom i mladima.

Ključni izazov je pretjerana uporaba digitalnih uređaja. Procjene pokazuju da roditelji često ne znaju koliko je konzumacija medija zdrava za razvoj njihove djece. Prema studiji KIM iz 2022., polovica djece ne dobiva nikakve upute od roditelja o korištenju medija primjerenom dobi. Studija također pokazuje da postoji hitna potreba za raspravom o korištenju medija u slobodno vrijeme i tijekom učenja, posebice među školskom djecom. Preporuke za vrijeme pred ekranom kreću se od maksimalno 30 minuta za malu djecu do odgovorne upotrebe za školsku djecu.

Medijska pismenost i roditeljska odgovornost

Zabrana uređaja je od male koristi ako se s djecom u isto vrijeme ne razgovara o njihovoj uporabi medija. Medijska pismenost uključuje više od pukog korištenja informacija; također uključuje zaštitu vlastite privatnosti i svijest o primjerenom sadržaju. Otprilike 80-90% učenika trećeg razreda ima vlastiti mobitel, često zbog želje djece i potrebe roditelja da ih mogu dobiti u svakom trenutku. Podaci studije pokazuju da je kontrola korištenja medija posebno važna na početku, iako mnogi roditelji sami sebi nisu medijski pismeni uzori i nisu svjesni opasnosti na internetu.

U studiji KIM također nalazimo da značajan broj djece u Njemačkoj odrasta u kućanstvima s visokom potrošnjom medija. Do 70% djece već koristi internet. Korištenje interneta značajno se povećava s godinama: dok je 38% djece u dobi od 6 do 7 godina dopušteno pristupiti internetu, brojka je već 99% u dobi od 12 do 13 godina. Više od polovice djece u dobi od 10-11 i više godina ima vlastiti pametni telefon, no većina roditelja gotovo da ne koristi nikakve tehničke mogućnosti zaštite od neprikladnog sadržaja.

Posljedice pretjeranog korištenja medija

Stručnjaci upozoravaju na učinke prekomjerne konzumacije medija koji se mogu manifestirati simptomima sličnim poremećajima ovisnosti o drogama. To uključuje snažno gutanje, simptome ustezanja i gubitak kontrole. Na platformi ins-netz-gehen.de dostupan je samotest koji mladima pomaže da procijene svoje ponašanje u korištenju medija. Test ne samo da omogućuje detaljnu procjenu, već nudi i preporuke za djelovanje koje stručnjacima daju pregled medijske potrošnje pogođenih mladih ljudi.

Negativne posljedice pretjeranog korištenja medija uključuju bolesti poput poremećaja pažnje ili depresije. Ipak, studije također ukazuju na pozitivne aspekte korištenja medija, kao što su sudjelovanje u društvu, kreativne vještine i umrežavanje s vršnjacima. Škole su dužne podučavati medijsku pismenost i integrirati digitalne alate u nastavu. Kritizira se nedostatak digitalne opreme i kurikuluma za medijsku pismenost u njemačkim školama, što posebno dovodi u nepovoljan položaj djecu iz socijalno ugroženih sredina.