Carinski ratovi i njihove posljedice: stručnjaci raspravljaju o globalnim trgovinskim pitanjima

Carinski ratovi i njihove posljedice: stručnjaci raspravljaju o globalnim trgovinskim pitanjima

Dana 18. lipnja 2025. događaj “Analiza sadašnjosti u vrijeme ručka” održat će se u sobi 102 zgrade Gräfin Dönhoff na adresi Europaplatz 1 u 13 sati. To radi dr. Sonja Priebus moderira i nudi dubinsku analizu aktualnih izazova u međunarodnoj trgovini pod temom "Globalni trgovinski rat? Međunarodna politika i kapitalizam u krizi".

Govornici na ovom događaju su prof. dr. Jürgen Neyer, stručnjak za europsku i međunarodnu politiku, te prof. dr. Sascha Münnich, specijalist sociologije ekonomije. Rasprava će pokriti različite aspekte trenutnog trgovinskog krajolika, uključujući carinske ratove i sve veći protekcionizam koji se posebno vidi između SAD-a, Kine i EU-a. Ova kretanja imaju dalekosežne političke i socioekonomske dimenzije koje su također važne za nacionalnu gospodarsku i trgovinsku politiku.

Protekcionizam i njegovi učinci

Posljednjih godina svijet je svjedočio zabrinjavajućem trendu prema protekcionizmu. Jürgen Matthes s Njemačkog ekonomskog instituta napominje da je ovaj trend dobio na zamahu nakon financijske krize 2008./2009. Dok su se carine postupno smanjivale od 1950-ih, američka vlada pod predsjednikom Donaldom Trumpom pokrenula je proces preokreta koji ponovno povećava carine. Ovaj pristup nije samo zategao trgovinske odnose između različitih zemalja, već ima i značajan utjecaj na globalne proizvodne mreže i lance vrijednosti.

Globalni trgovinski poredak, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, imao je za cilj smanjiti carine i izbjeći nejednakost. Svjetska trgovinska organizacija (WTO), osnovana 1994., svoju misiju vidi kao promicanje liberalizacije svjetske trgovine, ali nema kontrolu nad nametanjem carina. Prema pravilima WTO-a, carine se mogu povećati samo u slučajevima prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Utjecaj carina na globalno gospodarstvo

Situaciju dodatno komplicira činjenica da su veće zemlje općenito bolje sposobne rješavati carinske sporove od manjih. Dok tarife tradicionalno služe za zaštitu domaćih dobavljača i stvaranje prihoda državama, one također mogu dovesti do viših potrošačkih cijena i poremetiti opskrbne lance. Ekonomisti upozoravaju da ove mjere često izazivaju negativne reakcije koje mogu završiti trgovinskim ratovima.

Gospodarstva u nastajanju sve su više počela nametati carine i udaljavati se od slobodne trgovine. Pristupanje Kine WTO-u 2001. godine dovelo je do toga da se zemlja uspostavila kao "radni stol svijeta". Činjenica da je trgovinska bilanca SAD-a negativna pokazuje da postoji potreba za djelovanjem u ovom području. Tarife bi mogle igrati pomoćnu ulogu u odabranim industrijama, poput solarne industrije u SAD-u. Koncept "reshoringa" naglašava trend vraćanja industrija, ali to dolazi s izazovima, posebno zbog složenih globalnih opskrbnih lanaca.

Događaj 18. lipnja također će raspravljati o političkim konstelacijama koje bi mogle utjecati na trenutnu trgovinsku eskalaciju. Ponuđena je i mogućnost online sudjelovanja, što omogućuje šire sudjelovanje u ovoj važnoj temi. Ostaje za vidjeti kako će se razvijati globalni trgovinski rat i koja će se rješenja naći za smirivanje postojećih sukoba.

Više detalja možete pronaći u izvješćima s Europsko sveučilište, Deutschlandfunk i WTO.