Proučavanje bakterija: Sebična razgradnja polisaharida je fokus istraživanja

Proučavanje bakterija: Sebična razgradnja polisaharida je fokus istraživanja

Nova studija u kojoj je sudjelovala mikrobiologinja Greta Reintjes ispitala je ulogu bakterija u razgradnji organske tvari u hrvatskim slatkovodnim jezerima. Rezultati će biti objavljeni u stručnom časopisuIzvješća o ćelijiobjavio i po prvi put dokumentirao mehanizam "sebične degradacije polisaharida" u slatkovodnim ekosustavima. Bakterije provode ovu posebnu degradaciju internom probavljanjem velikih molekula polisaharida, što bi moglo imati značajan utjecaj na dostupnost hranjivih tvari u ovim vodama.

Znanstvenici su analizirali dva jezera, oligotrofno jezero Kozjak i mezotrofno jezero Crniševo. Jezero Kozjak ima nisku koncentraciju hranjivih tvari i algi te se zimi zaledi, dok jezero Crniševo ima više razine hranjivih tvari i nalazi se u mediteranskoj klimi. Uzorci vode uzeti su u proljetnim i ljetnim mjesecima 2022. i zimi 2023. te je analiziran bakterijski sastav u različitim godišnjim dobima.

Sebične bakterije i sezonske varijacije

Istraživači su u studiji pokazali da su sebične bakterije bile prisutne u oba jezera, ali je intenzitet njihove aktivnosti varirao ovisno o godišnjem dobu. Konkretno, veća bakterijska raznolikost je utvrđena u jezeru Crniševo i došlo je do većeg sebičnog unosa hranjivih tvari nego u jezeru Kozjak. Nadalje, sebična aktivnost u jezeru Crniševo porasla je nakon cvjetanja fitoplanktona ljeti, dok je u jezeru Kozjak ta aktivnost dosegla vrhunac u zimi siromašnoj nutrijentima.

Najčešći polisaharid obrađen ovom sebičnom razgradnjom bio je pululan, šećer koji proizvode gljive. Ovaj specijalizirani način razgradnje bakterija mogao bi imati značajan utjecaj na hranidbenu mrežu u dotičnim jezerima.

Utjecaj klimatskih promjena i buduća istraživanja

Rezultati studije također postavljaju pitanja o budućim utjecajima klimatskih promjena na dinamiku hranjivih tvari u slatkovodnim jezerima. Istraživački tim planira koristiti genomske metode za identificiranje relevantnih gena i enzima za proučavanje sebičnih bakterija u dodatnim ekosustavima. Ovaj rad financiraju DAAD, FEMS Research and Training Grant, DFG i Hrvatska zaklada za znanost.

Osim toga, spominje se prva faza istraživačkog programa za istraživanje utjecaja zagrijavanja na biološke pokazatelje kvalitete vode u Švicarskoj. U tu svrhu korišteni su podaci iz različitih programa praćenja između 2010. i 2019. za analizu učinaka temperaturnih promjena na lokalne zajednice i dubinu mjerenja kvalitete vode. Rezultati su pokazali da će ispitivanje kvalitete vode ostati pouzdano u narednim godinama sve dok ne dođe do ekstremnog zatopljenja. Dodatne pojedinosti možete pronaći u članku uEkološki pokazateljipronaći ovdje.

Ova sveobuhvatna studija pokazuje središnju važnost bakterija za ekološko kruženje hranjivih tvari u slatkovodnim ekosustavima i osvjetljava moguće učinke klimatskih promjena na te složene biološke procese.