Klimatske promjene: Kako kukci pokazuju ozbiljnost situacije!

Klimatske promjene: Kako kukci pokazuju ozbiljnost situacije!

Profesorica Alice Claßen preuzela je važnu poziciju na Odjelu za biologiju/kemiju na Sveučilištu u Bremenu u siječnju 2025. Njezino je istraživanje usredotočeno na učinke promjene klime i korištenja zemljišta na bioraznolikost, posebno kukce. Claßen analizira kako se mijenja bioraznolikost kukaca, koji čimbenici utječu na zajednice vrsta i koja su ograničenja prilagodljivosti organizama. Posebnu pažnju posvećuje usporedbi između tropskih i umjerenih ekosustava.

U umjerenim regijama neke vrste insekata pokazuju pozitivne reakcije na porast temperature, dok tropski organizmi često već žive na svojim toplinskim granicama. Claßenovo istraživanje ispituje kako zajednice insekata i njihove ekološke funkcije pate od pritiska rastućih temperatura i gubitka utočišta zbog intenzivnije poljoprivrede. Istraživanja se odvijaju u tropskim područjima, posebice u istočnoj Africi i Peruu, iu umjerenim klimatskim područjima.

Metode i ciljevi istraživanja

Claßen koristi modernu genetsku analizu za mjerenje fizičkih karakteristika insekata i provodi laboratorijske pokuse. Cilj njezina rada je dublje razumijevanje učinaka globalnih promjena okoliša na biološku raznolikost i istovremeno razvijanje perspektiva djelovanja za očuvanje ekosustava. Hitnost ovog istraživanja naglašava činjenica da su gotovo polovica svih opisanih vrsta na Zemlji kukci. Ipak, njihova raznolikost i biomasa se smanjuju, što ima značajne negativne posljedice za ekosustave.

Prije sadašnje profesure, Claßen je vodila mlađu istraživačku grupu ADAPT, koja je istraživala promjene u alpskim zajednicama insekata u Nacionalnom parku Berchtesgaden. Njezin doktorat na Sveučilištu u Würzburgu doveo ju je do učinaka klimatskih promjena i korištenja zemljišta na zajednice oprašivača na Kilimanjaru u Tanzaniji.

Globalni problem

Izazovi s kojima se Claßen suočava nisu izolirani, već odražavaju globalnu situaciju. Klimatske promjene utječu na biljke, životinje i ekosustave diljem svijeta, pri čemu vrste mijenjaju svoja staništa i mijenjaju strukture ekosustava. Prema tome Centar za istraživanje okoliša (UFZ) Klimatske promjene su, nakon promjene namjene zemljišta, jedan od najvažnijih čimbenika gubitka biološke raznolikosti. Međunarodni sporazumi poput Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) imaju za cilj smanjiti negativne utjecaje na biološku raznolikost i promicati strategije prilagodbe.

Projekti na UFZ-u istražuju učinke klimatskih promjena na područja, funkcije i usluge ekosustava, uključujući velike analize rizika i eksperimente o odgovoru bioraznolikosti na ekstremne klimatske događaje. Takva su istraživanja ključna za izvođenje preporuka za koncepte upravljanja i zaštite na europskoj i saveznoj razini.

Ekosustavi i bioraznolikost u fokusu

Od ključne su važnosti dalekosežne posljedice klimatskih promjena na bioraznolikost, poput promjena temperature, obrasca padalina i pojave ekstremnih vremenskih događaja. Gubitak staništa zbog porasta razine mora i otapanja ledene kape predstavlja prijetnju, kao i promjena strukture ekosustava zbog nestanka i dodavanja vrsta. Ovakav razvoj ima izravan utjecaj na važne usluge ekosustava kao što je oprašivanje kukcima.

Posebno ugrožena područja su tropske prašume i koraljni grebeni, gdje je bioraznolikost pod ogromnim pritiskom. Mjere očuvanja za očuvanje bioraznolikosti su hitno potrebne i trebale bi uključiti međunarodnu suradnju i lokalne zajednice. Klimatske promjene prisiljavaju na ponovnu procjenu sposobnosti prilagodbe i ranjivosti ekosustava.

S obzirom na te izazove, Claßenovo istraživanje naglašava potrebu za jačanjem sposobnosti prilagodbe vrsta i ekosustava kako bi se suprotstavili globalnom gubitku bioraznolikosti. Njihov je rad dio većeg globalnog napora za rješavanje posljedica klimatskih promjena i razvoj održivih rješenja.

Više informacija o utjecajima klimatskih promjena na biološku raznolikost dostupno je u opsežnoj analizi autora das-wissen.de pronaći.