Kreativnost je ključ: Evo kako naš mozak utječe na odluke!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

28. ožujka 2025. istraživači sa Sveučilišta Constructor predstavit će nova otkrića o kreativnom odlučivanju i njegovoj neurološkoj osnovi.

Am 28.03.2025 präsentieren Forscher von Constructor University neue Erkenntnisse zur kreativen Entscheidungsfindung und deren neurologischen Grundlagen.
28. ožujka 2025. istraživači sa Sveučilišta Constructor predstavit će nova otkrića o kreativnom odlučivanju i njegovoj neurološkoj osnovi.

Kreativnost je ključ: Evo kako naš mozak utječe na odluke!

Složeni svijet donošenja odluka dobiva nove perspektive kroz aktualna istraživanja. Studija objavljena u European Journal of Neuroscience baca svjetlo na ulogu kreativnosti kao središnjeg mehanizma u našem procesu donošenja odluka. Radovi dr. Radwa Khalila iz Konstruktorsko sveučilište i Martin Brüne sa Sveučilišta Ruhr Bochum pokazuju da i brzo i sporo razmišljanje utječu na naše odluke. Ova se razlika temelji na teorijama renomiranog psihologa Daniela Kahnemana, koji je svojom teorijom izgleda doprinio značajnim uvidima u bihevioralnu ekonomiju.

Khalil i Brüne predlažu da se na donošenje odluka gleda fleksibilnije. Oni tvrde da individualne razlike u osobnosti, okolišnim uvjetima i iskustvima značajno utječu na kreativnost i sposobnost donošenja odluka. Kreativno razmišljanje pokazuje se kao prednost, osobito u neizvjesnim ili složenim situacijama. To otvara nove putove za prilagodljivo donošenje odluka na temelju potreba i izazova situacije.

Neurološke osnove

Neurološki mehanizmi koji kontroliraju donošenje odluka i kreativnost rezultat su dinamičke interakcije između različitih regija mozga. Konkretno, korteks, strijatum i talamus ključna su područja odgovorna za kontrolu misli, fleksibilnost i obradu informacija. To je također istaknuto u knjizi "Neuroscience of Decision Making", koja objedinjuje istraživanja o donošenju odluka, emocijama i svijesti. Strijatum dobiva posebnu pozornost jer igra središnju ulogu u procesuiranju nagrada.

Kahnemanovo istraživanje objašnjava kako teorija izgleda i identifikacija kognitivnih predrasuda utječu na ponašanje pri donošenju odluka. Ljudi imaju tendenciju pridavati veću težinu gubicima nego dobicima, što može dovesti do neracionalnih odluka. Ta su se otkrića pokazala revolucionarnima i Kahneman je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. Njegov rad rasvjetljava način na koji doživljavamo rizike i donosimo odluke koje su često protiv naših interesa.

Kreativnost i donošenje odluka

Najnovija saznanja iz područja neuroznanosti upućuju na to da su kreativni procesi ključni za donošenje odluka u teškim situacijama. Spontane misli mogu potaknuti kreativnost i proširiti prostor za donošenje odluka. Govori se o tome da razni znanstvenici rade na povezivanju kognitivne psihologije i neuroznanosti u interdisciplinarnim istraživačkim pristupima kako bi razvili sveobuhvatniju sliku donošenja odluka.

Interdisciplinarna priroda ovog istraživanja je fascinantna budući da se dopada i studentima i istraživačima u poljima psihologije, neuroznanosti, filozofije i ekonomije. Ostaje izazov pretočiti nalaze u jasne i primjenjive modele koji se mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Za više informacija o studiji Khalila i Brüne, posjetite članak na Web stranica Sveučilišta Constructor.