Obrazovanje za demokraciju u školama: Put do odgovornih građana!

Obrazovanje za demokraciju u školama: Put do odgovornih građana!

Obrazovanje za demokraciju igra središnju ulogu u njemačkom obrazovnom krajoliku. Prof. dr. Harald Hantke sa Sveučilišta Leuphana ističe da se demokracija mora učiti. To se prije svega događa u školama koje zbog svoje društvene raznolikosti nude idealno područje iskustva. U svojim primjedbama naglašava odgovornost škola za aktivno promicanje demokracije. To znači da se društvo može oblikovati na uključiv i participativan način. Škole stoga imaju jasnu obvezu u svojoj obrazovnoj misiji koja nadilazi čisto specijalističku nastavu. Obrazovanje za demokraciju trebalo bi biti ukorijenjeno kao holistička komponenta u kurikulumu, ne samo u satovima politike, već iu predmetima kao što su matematika i njemački.

Hantke također ističe važnost školskog života izvan nastave, koji također igra ulogu u obrazovanju za demokraciju. Škole su pozvane održavati žive mreže s političkim institucijama, nevladinim organizacijama i medijima. Za implementaciju ovih vrijednosti ključni su stav nastavnika i njihovo daljnje usavršavanje. Time se osigurava sveobuhvatna integracija obrazovanja za demokraciju temeljena na demokratski legitimiranim nastavnim planovima i programima. Međutim, trenutna istraživanja, poput onih Greenpeacea, pokazuju da samo 22% osoba u dobi od 16 do 25 godina vidi demokraciju kao rješenje problema. Mnogi mladi ljudi smatraju da je demokracija neučinkovita u usporedbi s autokratskim procesima donošenja odluka, koji se često čine bržima.

Političko obrazovanje kao ključ

Lekcije iz politike igraju ključnu ulogu u suzbijanju takvih percepcija. Može razjasniti razliku između rezultata i ishoda u demokratskim procesima. Široki društveni legitimitet demokracija, čak i ako se njihove odluke donose sporije, važan je aspekt. Jedan pristup poboljšanju percepcije demokracije kao rješenja problema jest proširenje političkog obrazovanja. To treba ostvariti i kvantitativno i kvalitativno povećanjem fonda sati i profesionalizacijom nastavnika. Pristupi prof. Hantkea stoga su dio većeg rješenja za suočavanje s izazovima obrazovanja za demokraciju.

U Njemačkoj se od 1970-ih vodi rasprava o funkciji političke socijalizacije škola. Tada su istaknuti kritični aspekti poput cenzure i nedostatka jednakih mogućnosti u trostupanjskom školskom sustavu. U saveznim državama pod vlašću SPD-a osnivane su nove škole, posebice opće škole, kako bi se promicao demokratski razvoj škola. Willy Brandt govorio je o “više demokracije”, što školu pozicionira kao središnju instituciju za osiguranje demokratskih uvjeta. U početku je, međutim, postalo jasno da sudjelovanje studenata često završava birokratskom besposličarenjem.

Razvoj obrazovanja za demokraciju

Sljedećih desetljeća intenzivirala se tema obrazovanja za demokraciju. Projekti poput “praktičnog učenja” na određenim sveučilištima trebali bi promicati te ideale. S modelom BLK programa “Learning & Living Democracy” od 2001. do 2007. i natjecanjem “Acting Democratically” uspostavljen je obnovljeni interes za demokratski razvoj škole. Osnivanje Njemačkog društva za demokratsko obrazovanje 2003. označilo je još jedan važan korak u tom smjeru.

Unatoč pozitivnim pomacima, bilo je i izazova, poput kritike Beutelsbachovog konsenzusa. Ovaj konsenzus naglašava da se nastavnici ne bi trebali upuštati u politička prepucavanja te da su znanstveno utemeljena rješenja i uvažavanje interesa učenika važni. Od 2009. Konferencija ministara obrazovanja i kulture donosi preporuke za jačanje obrazovanja za demokraciju. Godine 2019. Donja Saska otišla je korak dalje s programom „Oblikovanje demokratije” za promicanje odgovornih građana.

Sve u svemu, pokazuje da je integracija obrazovanja za demokraciju u škole dinamičan proces koji se neprestano razvija. Međutim, put do promicanja demokratskih vrijednosti još uvijek predstavlja mnoge izazove koje je potrebno prevladati.