Usredotočite se na zaštitu klime: Sveučilište HafenCity pruža održive impulse!

Usredotočite se na zaštitu klime: Sveučilište HafenCity pruža održive impulse!

Ovogodišnji Dies Academicus održao se 26. lipnja 2025. na Sveučilištu HafenCity u Hamburgu. Događaj koji je okupio studente, zaposlenike, profesore i goste jasno je stavio fokus na temu „Klimatski impulsi“. Na radionicama, vodstvima, raspravama i izložbama raspravljalo se o brojnim aspektima održivosti i kružne gradnje. Središnje teme uključivale su ozelenjavanje kampusa i zgrada, održive prakse u sveučilišnom ugostiteljstvu i inovativne građevinske materijale poput onih izrađenih od micelija.

Vrhunac dana bio je uvodni govor Franka Böttchera, stručnjaka za ekstremne vremenske uvjete. Predstavio je trenutno stanje istraživanja globalnog zatopljenja i istaknuo zahtjeve za arhitekturu u vremenu klimatskih promjena. Događaj je završen u opuštenoj atmosferi uz piće, hranu s roštilja i razgovore na terasi Elbe, što je promicalo osjećaj zajedništva među sudionicima. Očekivanja za Dies Academicus 2026. već su izražena u izgledima.

Kružna zgrada kao pristup rješenju

Razvoj u građevinskoj industriji ključan je za ispunjavanje trenutnih zahtjeva u pogledu održivosti i očuvanja resursa. Njemačka se suočava s izazovom brze, jeftine i održive izgradnje. Kružna konstrukcija, koja radi po modularnom principu, ovdje bi mogla predstavljati važno rješenje. “Green Deal” EU-a promiče kružno gospodarstvo, ali je građevinska industrija trenutno još daleko od postizanja tog cilja.

Građevinski sektor troši oko polovicu svih sirovina u svijetu i uzrokuje visoke emisije CO2. Sadašnji propisi su dizajnirani za linijsku građevinsku industriju i ne uzimaju u obzir višestruku upotrebu građevinskih materijala. Praktičan primjer: prazna staklenka senfa može se ponovno upotrijebiti za punjenje, poslužiti kao čaša za piće ili se reciklirati.

Procesi rastavljanja i ponovne uporabe često su komplicirani zastarjelim propisima. Protupožarna vrata koja su npr. stručno uklonjena često izgube odobrenje i mogu se koristiti samo kao normalna vrata. Ponovno korištenje i fleksibilnost građevinskih elemenata, kakvih je nekoć bilo u kućama s drvenom konstrukcijom, mogli bi se revitalizirati kroz inovativne pristupe.

Arhitektura u doba klimatskih promjena

Klimatske promjene imaju duboke posljedice na arhitekturu. Od arhitekata se zahtijeva da estetske zahtjeve usklade s promjenjivim klimatskim uvjetima. Važnost održivosti u arhitekturi neprestano raste. Razvijaju se inovativni materijali kako bi odgovorili na izazove klimatskih promjena. Fokus je na energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije.

Bitan element modernog urbanog planiranja je integracija prirodnih elemenata u građevine. Sve se više smatra da biljke i vodena područja promiču dobrobit korisnika i podržavaju biološku raznolikost. Za projekte održive gradnje nužni su interdisciplinarni pristupi između arhitekata, urbanista i inženjera.

Arhitektura je namijenjena povećanju kvalitete života u urbanim sredinama. U isto vrijeme, dizajn javnih prostora mora promicati društvene interakcije i minimizirati rizik od urbanih toplinskih otoka. Tehnologije poput informacijskog modeliranja zgrada, bespilotnih letjelica i virtualne stvarnosti sve se više koriste kako bi se revolucioniralo planiranje i inspekcija te osiguralo optimalno korištenje prirodnih resursa.

Sve u svemu, u svjetlu klimatskih promjena, arhitektura se mora prilagoditi i razviti inovativne pristupe kako bi odgovorila na izazove našeg vremena. Pionirski primjer za to su pasivne kuće, koje optimalno iskorištavaju prirodne resurse i smanjuju potrošnju energije. Učesnici u industriji moraju raditi ruku pod ruku kako bi osigurali održivu izgradnju koja je sigurna u budućnost.