Latvijska poslovna delegacija jača suradnju sa Sveučilištem HafenCity

Latvijska poslovna delegacija jača suradnju sa Sveučilištem HafenCity

24. rujna 2025. poslovna delegacija iz Latvije posjetila je Sveučilište HafenCity u Hamburgu. Ovo putovanje organizirao je Invest in Latvia i uključuje zaustavljanja u Hamburgu i Rostocku. Izaslanstvo predvodi latvijski ministar gospodarstva Victors Valainis, koji je stigao s oko 180 sudionika. Ciljevi ovog putovanja su razmjena ideja sa znanošću, politikom i gospodarstvom kako bi se uspostavile platforme suradnje i zajednički investicijski projekti.

Na njezinom prijemu kod predsjednika Sveučilišta HafenCity, prof. dr. Jörga Müller-Lietzkowa i drugih istaknutih gostiju poput senatorice za znanost Maryam Blumenthal, potpisan je memorandum o razumijevanju. Ovaj dokument jača suradnju sa Sveučilištem za tehnologiju u Rigi, posebno u područjima održivog urbanog razvoja i izgrađenog okoliša. Ministar je također otvorio niz sastanaka u Hamburgu i razgovarao sa senatorima iz Hamburga Andreasom Dresselom, Katharinom Fegebank i Melanie Leonhard.

Tematski programi i razmjene

Poslovna delegacija bila je podijeljena u različite tematske programe s fokusom na ključna područja kao što su obrambena industrija, građevinarstvo, logistika, biotehnologija, pametna energija, financijska tehnologija i informacijska tehnologija. To pokazuje ambicije Latvije da ojača bilateralne odnose i promiče inovativna rješenja u tim sektorima.

HafenCity Hamburg GmbH je predan održivoj gradnji od 2007. godine i dodjeljuje eko-oznaku HafenCity. Ovo je uvjet za popis nekretnina u HafenCityju od 2010. Od 2017. najviša razina nagrade, Platinum, postala je obavezna za sve nove zgrade u HafenCityju. Ovi razvoji dio su sveobuhvatne strategije za promicanje održivog urbanog razvoja.

Održivost i inovativni građevinski projekti

U HafenCityju različiti inovativni projekti služe kao stvarni laboratorij za održivu gradnju. Tu spadaju, među ostalim, drvene visoke zgrade i kuće s nultom emisijom. Zahtjevi održivosti uključuju analizu životnog ciklusa i imaju za cilj smanjenje sive energije. Siva energija odnosi se na energiju potrebnu za ekstrakciju materijala, proizvodnju, transport i ugradnju komponenti.

Kako bi se smanjio ekološki otisak, koriste se obnovljive sirovine, čelik sa smanjenom emisijom CO2 i reciklirani materijali. Zeleni krovovi i fasade također imaju važnu ulogu u promicanju mikroklime i bioraznolikosti u urbanim prostorima. Dokumentiranje materijala i njihove mogućnosti razdvajanja olakšava recikliranje i ponovnu upotrebu tijekom rastavljanja, što dodatno podupire napore u pogledu održivosti.

Izazovi održivog urbanog razvoja su globalni, budući da više od 50% svjetskog stanovništva već živi u gradovima, a taj će se udio povećati na oko 70% do 2050. Klimatske promjene, pristupačno stanovanje i socijalna pravda neka su od pitanja zbog kojih je međunarodna suradnja ključna. U tom kontekstu, Njemačka ima aktivnu ulogu u međunarodnom dijalogu i razmjeni iskustava u urbanom razvoju.

Federalno ministarstvo stanovanja, urbanog razvoja i graditeljstva (BMWSB) promiče razne međunarodne suradnje kako bi se učilo iz inovativnih pristupa u drugim zemljama. U igru ​​su uvedena njemačka iskustva u područjima participacije, supsidijarnosti i usmjerenosti prema općem dobru. Postoji i bilateralna suradnja sa strateški važnim partnerskim zemljama u područjima kao što su pristupačno stanovanje i urbana mobilnost, što postavlja smjer urbanog razvoja usmjerenog budućnosti.

Ukratko, posjet latvijske delegacije Sveučilištu HafenCity naglašava i važnost međunarodne suradnje i predanost procesima održivog urbanog razvoja u Njemačkoj i Latviji. Ovi napori nisu važni samo za uključene zemlje, već također nude dragocjene uvide u dizajn urbanih prostora za održivu budućnost.