Parkinsonova bolest i spavanje: Kako tjelovježba povećava kvalitetu života!

Parkinsonova bolest i spavanje: Kako tjelovježba povećava kvalitetu života!

Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neurodegenerativnih bolesti i pogađa gotovo 2% svjetske populacije. Tipični motorički simptomi uključuju drhtanje i posturalnu nestabilnost. Ali često se javljaju i nemotorički simptomi poput poremećaja spavanja. O tim izazovima raspravljaju u trenutnoj analizi dr. Müge Yalçin i prof. dr. Angela Relógio s Medicinskog fakulteta MSH u Hamburgu. Ona proučava ulogu unutarnjeg sata, također poznatog kao cirkadijalni ritam, u razvoju i napredovanju bolesti. Njihova otkrića temelje se na sustavnom pregledu znanstvene literature i objavljena su u članku "Circadian Clock Dysfunction in Parkinson's Disease: Mechanisms, Consequences, and Therapeutic Strategy", koji se pojavljuje u časopisu npj Parkinson's Disease. [Medical School Hamburg] izvještava da se poremećaji u cirkadijalnom ritmu (Circa) često opažaju kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću i mogu ubrzati napredovanje bolesti.

Istraživači su istaknuli da cirkadijalni mehanizmi reguliraju ne samo cikluse spavanja i budnosti, već i druge biološke procese poput oslobađanja hormona i tjelesne temperature. Prema EU projektu CircaDopamine, istražuje se kako se na te ritmove može utjecati kod Parkinsonove bolesti. Kronoterapijski pristup mogao bi biti obećavajući prilagođavanjem terapija biološkim ritmovima oboljelih. Cilj ove kronoterapije je povećati učinkovitost terapije i poboljšati kvalitetu života oboljelih.

Spavanje i vježbanje kao terapijski pristupi

Važnost sna i tjelovježbe za osobe s Parkinsonovom bolešću prepoznaje i Njemačko društvo za Parkinsonovu bolest i poremećaje kretanja. V. i Zaklada Parkinson istaknuli. Povodom obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti 11. travnja 2025. održat će se digitalni informativni dan s fokusom na tjelovježbu i spavanje. Redovita tjelesna aktivnost ne samo da poboljšava motoričke sposobnosti, već i poboljšava kvalitetu života oboljelih. Profesorica dr. Claudia Trenkwalder ističe da su vježbanje i sport jedine učinkovite strategije za ublažavanje napredovanja bolesti. [Društvo za Parkinsonove bolesti] objavilo je sveobuhvatnu meta-studiju koja je ispitivala pozitivne učinke vježbanja na više od 7900 sudionika.

Iako studije pokazuju značajan napredak, ne postoje posebne preporuke za određene sportove ili intenzitete. Dansko istraživanje iz 2024. pokazalo je da tjelovježba visokog intenziteta može poboljšati motoričke simptome više nego umjerena tjelovježba. Unatoč ovim pozitivnim rezultatima, istraživanje učinkovitih protokola treninga ostaje ograničeno i postoji potreba za velikim multicentričnim studijama.

Osim tjelesnih aktivnosti, od velike je važnosti i utjecaj sna. Problemi sa spavanjem često se javljaju kod Parkinsonovih pacijenata i prije dijagnoze. Ovi poremećaji mogu biti uzrokovani lijekovima i poremećenim unutarnjim satom. Zdravstveni stručnjaci preporučuju poboljšanje kvalitete sna posebnim mjerama, poput električno podesivih kreveta ili prilagođene higijene spavanja. Miran san neophodan je za neurobiološku regeneraciju mozga i igra ključnu ulogu u glimfatičkom sustavu koji pomaže u čišćenju mozga tijekom spavanja.

Veza između cirkadijurnih ritmova i Parkinsonove bolesti otvara nove perspektive za terapiju. Moguća svjetlosna terapija mogla bi pomoći u ublažavanju poremećaja spavanja kod neurodegeneracije. Budući razvoj istraživanja lijekova mora uključiti koncept kronomedicine kako bi se omogućilo bolje liječenje pacijenata. Znanstvenici su uvjereni da se, kako istraživanja budu napredovala, mogu razviti novi pristupi za poboljšanje kvalitete života pacijenata s Parkinsonovom bolešću.