Psihologinja istražuje sukob - nada se miru kroz empatiju!

Psihologinja istražuje sukob - nada se miru kroz empatiju!

Izraelsko-palestinski sukob ostaje jedno od najsloženijih i emocionalno najnabijenijih pitanja u svjetskoj politici. Aktualni istraživački projekti imaju za cilj smanjiti duboko ukorijenjena neprijateljstva između dviju skupina i promicati bolje međusobno razumijevanje. Psiholog Timur Sevincer iz Sveučilište Leuphana u Lüneburgu ispituje psihološke mehanizme iza ovih sukoba kako bi pronašao načine za promicanje otvorenosti i dijaloga.

Projekt, koji je financiran s 500.000 eura, provodi se u suradnji s Sveučilište Humboldt Berlin, the Sveučilište u Kaliforniji i Sveučilište u Jeruzalemu. Financiranje osiguravaju Ministarstvo znanosti i kulture Donje Saske i Zaklada Volkswagen. Projekt će trajati tri godine, a cilj mu je razviti mjere koje će pomoći u smanjenju nepopustljivosti.

Emocije u sukobu

Nedavno su se percepcije sukoba nastavile intenzivirati, osobito nakon terorističkih napada 7. listopada 2023. i tekućih sukoba u Pojasu Gaze. Antiizraelski i antiarapski stavovi su porasli kako u arapskom svijetu tako iu Izraelu, što je vidljivo iu Njemačkoj i SAD-u. Među antipatijama koje očvršćavaju frontove je i percepcija prijetnje vlastitoj grupi. Sevincerovo istraživanje ispituje kako takve percepcije mogu promicati negativne stavove prema drugim skupinama.

Svoju analizu dopunio je uvidima Olivera Finka, politologa koji proučava emocionalnu dimenziju sukoba. Glasno Sveučilište u Baselu Sukob karakteriziraju negativne emocije poput poniženja, mržnje i ljutnje, koje povećavaju afinitet prema nasilju. Fink, koji je tri godine živio i istraživao u Jeruzalemu, opisuje kako ponižavajuća iskustva, poput onih na kontrolnim točkama, povećavaju spremnost za korištenje nasilja. Takve negativne emocije mogu se pojačati u krugu osvete i odmazde, zbog čega se mirna rješenja čine gotovo nemogućima.

Pristupi rješavanju sukoba

Sevincer posebno ispituje mogu li intervencije usmjerene na psihološke procese pozitivno utjecati na stavove u sukobu. Jedan pristup je korištenje samopotvrđivanja za promicanje pozitivnih misli. Ovo se testira u Izraelu, Njemačkoj i SAD-u na raznim skupinama, uključujući propalestinske i proizraelske aktiviste.

Finkovo ​​istraživanje također pokazuje da empatični susreti i zajednička iskustva gubitka mogu prekinuti spiralu mržnje i osvete. Ističe kako osobni odnosi, kao što je onaj između palestinskog aktivista i izraelskog zatvorskog čuvara, mogu dovesti do promjene mišljenja. Takvi su nalazi ključni jer sugeriraju da se empatija ne može pojaviti samo slučajno, već se može poticati kroz ciljane medijacije i radionice.

Sevincerova studija bi stoga mogla ne samo pridonijeti znanstvenoj raspravi, već i stvoriti praktične primjene za nastavnike i stručnjake za rješavanje sukoba. Rezultati istraživanja pomoći će u stvaranju video intervencija koje se mogu koristiti u praksi. Cilj je dugoročno promicati mirniji suživot boljim razumijevanjem emocionalne i psihološke osnove sukoba.