Suche
Mein Konto
Psihosocijalni stres nakon transplantacije: postavljeni novi standardi!
UNI Med Hamburg predstavlja novo istraživanje o psihosocijalnim izazovima nakon transplantacije organa i inovativnim alatima za probir.
Psihosocijalni stres nakon transplantacije: postavljeni novi standardi!
Pacijenti koji se podvrgnu transplantaciji organa često se suočavaju sa značajnim psihičkim stresom. To je postalo jasno u novoj studiji koju su proveli Nele Reinsberg i kolege sa Sveučilišne bolnice Hamburg-Eppendorf (UKE). Glasno Medicinski fakultet u Hamburgu Od ključne je važnosti provoditi redovite preglede kako bi se problemi mentalnog zdravlja otkrili rano. Do danas, međutim, jedva da postoje praktični instrumenti prilagođeni specifičnim potrebama ovih pacijenata.
Studija mješovitih metoda razvila je popise problema specifičnih za transplantaciju koji se koriste prije i nakon transplantacije solidnih organa. Ovi popisi problema mogu se koristiti kao brz i jednostavan alat za provjeru za prepoznavanje psihosocijalnog stresa. Glavni cilj ove inicijative je smanjiti patnju pacijenata i pružiti im odgovarajuću podršku.
Validacija instrumenata psihološkog probira
Važan dodatni instrument je Upitnik o učincima transplantacije (TxEQ), čija je njemačka verzija (TxEQ-D) nedavno potvrđena. Rezultati, koji proizlaze iz analize 370 pacijenata nakon transplantacije srca, pluća, jetre i bubrega, pokazuju visoku razinu slaganja s izvornom engleskom verzijom. Kako Academia.edu objavljeno, TxEQ-D je pokazao istu faktorsku strukturu i usporediva psihometrijska svojstva, posebno u procjeni zabrinutosti oko transplantacije.
Ovi rezultati pokazuju da je TxEQ-D koristan alat u psihosomatskim istraživanjima. Još jedna prednost je validacija pomoću SF-36, dobro poznatog alata za mjerenje kvalitete života za procjenu emocionalnih reakcija pacijenata.
Multidisciplinarna skrb za transplantirane bolesnike
Psihološki stres koji doživljavaju transplantirani pacijenti može biti pogoršan psihološkim komorbiditetima kao što su depresija i anksiozni poremećaji. Ovi psihološki čimbenici ne samo da mogu utjecati na zdravstveno stanje, već često zahtijevaju liječničku intervenciju, kao npr Medicinski vjesnik ističe. Nove S3 smjernice stoga će uspostaviti važne standarde za psihosocijalnu dijagnostiku i liječenje.
Smjernice, koje su razvila brojna specijalizirana društva, bave se ključnim pitanjima poput rizika od nepridržavanja uzimanja lijekova nakon transplantacije. Ovo je bitno jer nepridržavanje može značajno pogoršati prognozu nakon transplantacije.
Psihosocijalne intervencije su stoga bitne i posebno se preporučuju na multimodalni način kako bi se poboljšalo pridržavanje. Visoka prevalencija psiholoških komorbiditeta, u rasponu od 12-60% za depresiju prije do 40% nakon transplantacije, naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnom podrškom.
Sve u svemu, može se reći da kombinacija specifičnih popisa problema i potvrđenih upitnika kao što je TxEQ-D nudi solidnu osnovu za rano otkrivanje i liječenje psihosocijalnog stresa. Provođenje ovih pretraga može dati odlučujući doprinos poboljšanju kvalitete života transplantiranih bolesnika.