Pravni kandidat se bori za reproduktivnu pravdu i generacije!
Saznajte više o prof. dr. Henrike von Scheliha, njezinom istraživanju obiteljskog i nasljednog prava kao i njezinim inicijativama za reproduktivnu pravdu.

Pravni kandidat se bori za reproduktivnu pravdu i generacije!
Rasprava o reproduktivnim pravima posljednjih je godina sve intenzivnija. Profesorica dr. Henrike von Scheliha, renomirana pravnica s interdisciplinarnim pristupom, specijalizirala se u istraživanju ove teme. U intervjuu je istaknula da reproduktivna pravda nema samo pravnu već i društvenu dimenziju. Njezin je cilj osnažiti glasove mladih u političkim procesima, posebice s obzirom na izazove koji proizlaze iz promjenjivih demografskih uvjeta.
Von Scheliha je rano odlučila studirati pravo jer je tražila predmet koji kombinira intenzivno učenje jezika i društvenu relevantnost. Studije je završila u Kölnu i Parizu. Trenutačno istražuje obiteljsko i nasljedno pravo s posebnim fokusom na pitanja samoodređenja koja su važna i na početku i na kraju života. Središnje teme njezina istraživanja obiteljskog prava su roditeljstvo, dječja prava i demokratsko sudjelovanje djece i mladih.
Interdisciplinarni pristupi u istraživanju
Godine 2024. von Scheliha i dvojica kolega osnovali su istraživačku mrežu “ReproGerecht”. Cilj ove mreže je interdisciplinarno istraživanje reproduktivnih prava i unapređenje diskursa o reproduktivnoj pravdi u društvu. Posebno su u središtu rasprave teme kontracepcije, pobačaja, donacije jajnih stanica i međunarodnog surogatstva. Ona naglašava da ravnopravnost spolova i intersekcijski aspekti igraju ključnu ulogu u ovom kontekstu.
U aktualnoj društvenoj raspravi, stručnjaci poput von Schelihe vide da napadi na reproduktivna prava ne utječu samo na individualne životne odluke, već također dovode u pitanje duboku društvenu moć i vlasničke odnose. U mnogim zemljama ta prava postaju sve ograničenija, što se smatra dijelom većih borbi oko odnosa društvene reprodukcije u kapitalizmu. Ovaj pristup zahtijeva međusektorsku političko-ekonomsku perspektivu koja shvaća društvenu reprodukciju kao dio cjelokupne društvene brige, a ne samo kao biološku reprodukciju.
Istraživanja usmjerena na budućnost
S obzirom na predviđene demografske promjene, prema kojima će svaka treća osoba do 2050. biti starija od 65 godina, von Scheliha vidi potrebu za razmatranjem međugeneracijske jednakosti kao daljnje istraživačke dimenzije. Ističe da je važno kako se perspektive mladih reflektiraju u političkom diskursu. Ona buduće vijeće vidi kao priliku da se ti glasovi čuju.
U svom svakodnevnom radu, von Scheliha cijeni raznolikost nastave, publikacija, projekata i razmjene sa studentima. Ipak, najveći izazov za nju ostaje upravljanje vremenom jer radi na više projekata istovremeno. U lipnju 2024. preselila se u Hamburg kako bi preuzela mjesto profesora i pozitivno govori o živosti grada, njegovoj kulturnoj raznolikosti i interakciji među ljudima.
Rasprava o reproduktivnim pravima stoga ostaje ne samo pravno pitanje, već i briga za društvo u cjelini koja će u nadolazećim godinama dobivati na važnosti. Stvarnost reproduktivnih prava koja se stalno mijenja zahtijeva aktivno sudjelovanje u političkim i društvenim raspravama.
Kako Pravni tečaj izvješća, društvena reprodukcija u kapitalizmu usko je povezana s odnosima moći i izrabljivanja. Pristup razumijevanja reproduktivnih prava kao dijela većih društvenih borbi ključan je za buduća istraživanja i političko obrazovanje.
Za daljnje informacije o temama prof. dr. također možete pronaći detaljan pregled na Henrike von Scheliha Spol otvoren.