Desni populizam u usponu: Zašto centar posrće

Desni populizam u usponu: Zašto centar posrće

Dana 9. ožujka 2025. politički pejzaži u Njemačkoj i Europi dodatno su se promijenili. Nova studija sa Sveučilišta u Mannheimu baca svjetlo na razvoj događaja od kasnih 1970-ih. To pokazuje da pokušaj centrističkih političara da se približe desnim populističkim pozicijama često ne donosi očekivane dobitke glasača. Umjesto toga, birači su skloni ostati lojalni "originalima" poput AfD-a. Usvajanjem desničarske populističke retorike, konzervativne stranke riskiraju gubitak glasača u korist AfD-a, što je zabrinjavajući trend.

Konkretno, dugotrajna rasprava o migraciji potaknula je političare poput Olafa Scholza i Friedricha Merza da se više okrenu desničarskim pozicijama. Merz je vjerovao da može ponovno pridobiti glasače iz AfD-a, ali njegova taktika nije uspjela, što je njega i dijelove CDU-a stavilo pod pritisak. Angela Merkel izrazila je zabrinutost da je Merzova dugoročna strategija neodrživa.

Desničarski populizam u europskom kontekstu

Trend normalizacije desničarskih populističkih stranaka od 1980-ih nije samo njemački fenomen. Sličan razvoj događaja može se primijetiti iu drugim europskim zemljama. U Austriji je FPÖ pod Herbertom Kicklom osvojio 28,85% glasova na izborima za Nacionalno vijeće 2024. i sada je najjača snaga. I u Njemačkoj je AfD osvojio do 30% glasova na lokalnim i nacionalnim izborima 2014. godine, posebice u saveznim državama Saskoj i Tiringiji. Predviđanja pokazuju da bi potencijalno mogao doseći 20% na saveznim izborima 2025.

Ovakav razvoj događaja u skladu je sa širom analizom u Europi, gdje su desničarske stranke stekle utjecaj u mnogim zemljama. Talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezin konzervativni savez snažno su prisutni u političkoj areni, dok Marine Le Pen i dalje dominira raspravom o migracijama u Francuskoj. Uspon desničarskih populističkih stranaka često je karakteriziran antidemokratskim i rasističkim nezadovoljstvom i iskorištavanjem kriznih situacija poput pandemije korone i rata u Ukrajini.

Društveni utjecaj i otpor

Zaklada Hans Böckler ističe da se antidemokratski stavovi ne nalaze samo na rubovima društva, već su rašireni iu središtu. Nezadovoljstvo društvenim uvjetima, pogoršano Corona krizom, igra odlučujuću ulogu u osjetljivosti na desničarske populističke ideologije. 61% glasača AfD-a slaže se s mitovima o zavjeri o pandemiji i pokazuje paralele sa sličnim tendencijama u kontekstu rata u Ukrajini.

Međutim, aktivno civilno društvo ima potencijal suprotstaviti se desničarskom trendu. Nakon glasovanja, stotine tisuća izašlo je na ulice prosvjedujući protiv prava na normalizaciju. Snažna predanost sindikata također bi mogla pomoći u smanjenju antidemokratskih stavova u društvu.

Ukratko, može se reći da normalizacija desnog populizma u Njemačkoj i Europi otkriva dublje društvene distorzije. Političke institucije suočene su s izazovom vraćanja povjerenja stanovništva, dok je istovremeno diskurs o migracijama, socijalnoj nejednakosti i krizi demokratskih vrijednosti aktualniji nego ikad. Više nego ikad, važno je razumjeti uzroke uspona desničarskih populističkih stranaka i razviti učinkovite protustrategije.

Leuphana izvještava da... | Zaklada Böckler analizira antidemokratske stavove... | Deutschlandfunk prati međunarodne trendove...