Pravni spor oko ruskih fondova: Njemačka i Japan u škripcu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Philipp Kehl sa Sveučilišta Bucerius objašnjava pravne izazove konfiskacije ruske imovine za Ukrajinu.

Philipp Kehl von der Uni Bucerius erläutert die rechtlichen Herausforderungen zur Konfiszierung russischer Guthaben für die Ukraine.
Philipp Kehl sa Sveučilišta Bucerius objašnjava pravne izazove konfiskacije ruske imovine za Ukrajinu.

Pravni spor oko ruskih fondova: Njemačka i Japan u škripcu!

U eksplozivnoj analizi pravne situacije u vezi s oduzimanjem ruske strane imovine, Philipp Kehl, znanstveni asistent i doktorand na Katedri za javno pravo, međunarodno i europsko pravo, komentira složena pitanja oko zamrznutih sredstava ruske države. Ta su sredstva blokirana nakon što je Rusija započela svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u proljeće 2022. u sklopu sveobuhvatnih sankcija zemalja G7. Izvijestio je Pravni fakultet o različitim pravnim prigovorima koji se ističu protiv oduzimanja sredstava.

Rusija već više od tri godine vodi veliki agresorski rat protiv Ukrajine. Tijekom tog vremena zemlje G7 opsežno su sankcionirale Rusiju kako bi obuzdale njene vojne akcije i politički i ekonomski poduprle Ukrajinu. Kehl objašnjava da je Rusija uložila sredstva u inozemstvu kako bi izbjegla potencijalne sankcije i osigurala financijska sredstva zemlje.

Pravna pitanja i politički stavovi

Rasprava o oduzimanju ruske imovine pokazuje da postoje različita stajališta unutar zemalja G7. Njemačka i Japan izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog pravnih posljedica moguće konfiskacije imovine ruske središnje banke. Ovo bi moglo postaviti pravni presedan koji bi mogao ponovno pokrenuti nezakonite zahtjeve za odštetom iz Drugog svjetskog rata, pitanje koje je iznimno osjetljivo za obje zemlje. Prema riječima Telepolis: Njemačka i Japan ne strahuju samo od reakcije Rusije, već i od negativnih učinaka na stabilnost zajedničke valute u Europi.

Strah je da bi Njemačka i Japan, koji su bili odgovorni za brojne ratne zločine u prošlosti, mogli biti suočeni sa zahtjevima za odštetu kao rezultat takve mjere. Njemačka se posebno suočava sa značajnim potraživanjima od Poljske, koja se procjenjuju na 1,3 bilijuna dolara, i od Grčke, u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara.

Alternative i međunarodni izazovi

S druge strane, Sjedinjene Države zagovaraju potpunu konfiskaciju imovine ruske središnje banke. Oni tvrde da su međunarodne sankcije protiv zemalja koje ne ispunjavaju svoje obveze zakonski dopuštene. Prijedlog iz SAD-a unutar G7 ima za cilj predfinanciranje dobiti od zamrznutih sredstava. Ta bi sredstva trebala poslužiti kao kolateral za obveznice koje bi moglo izdati tijelo posebne namjene G7 za pružanje financijske potpore Ukrajini. Međutim, politički položaj Njemačke i Japana ostaje nepokolebljiv jer žele zadržati neiskorištenu polugu utjecaja na Rusiju.

Rasprava o konfisciranim sredstvima kritično utječe na temeljna načela međunarodnog prava. Njemačka tvrdi da prema međunarodnom pravu nije dopušteno podnijeti zahtjeve protiv država pred stranim sudovima. Kršenje ovog načela moglo bi značajno narušiti pravni položaj Njemačke i imati dalekosežne posljedice.

Ukratko, pitanje oduzimanja ruske strane imovine u središtu je složene mreže pravnih i političkih razmatranja. Zemlje G7 moraju pronaći način da pokažu svoju podršku Ukrajini i razmotre povijesne i pravne implikacije svojih odluka. Dodatne informacije o financijskim sankcijama mogu se pronaći u dokumentima Bundesbank pronaći.