Ojačana autonomija kolektivnog pregovaranja: Naknade za noćni rad ravnomjerno povećane!

Ojačana autonomija kolektivnog pregovaranja: Naknade za noćni rad ravnomjerno povećane!

Dana 10. travnja 2025. Savezni ustavni sud je u revolucionarnoj presudi jasno dao do znanja da su strane kolektivnog ugovora vezane općim načelom jednakosti iz Temeljnog zakona. Ova odluka posebno utječe na propise o naknadi za noćni rad i mogla bi imati dalekosežne posljedice na autonomiju kolektivnog pregovaranja. Sud je utvrdio da se svi zaposlenici moraju tretirati jednako osim ako postoje objektivni razlozi za nejednako postupanje. Razlikovanje različitih dodataka od 25% za redovito zaposlene u noćnoj smjeni i 50% za neredovno zaposlene ocijenjeno je nedopustivim jer nije postojao objektivan razlog za takvo razlikovanje.

Poslodavci su u postupku pokrenuli postupak protiv presude Saveznog suda za rad koji je naložio usklađivanje doplata. Time je predviđen dodatak od 50% za sve noćne radnike i pozivanje na članak 3. stavak 1. temeljnog zakona, koji se ne odnosi samo na prava zaposlenika, već i jasnije definira dodatke koji se odobravaju. Poslodavci su podnijeli ustavnu tužbu pozivajući se na članak 9. stavak 3. Temeljnog zakona koji štiti slobodu udruživanja. Unatoč tome, Savezni ustavni sud utvrdio je da je predanost stranaka kolektivnog ugovora načelu jednakosti nepovrediva.

Autonomija kolektivnog pregovaranja i načelo jednakosti

Presuda ima jasnu i izravnu vezu s autonomijom kolektivnog pregovaranja. Suci su presudili da stranke kolektivnog ugovora imaju "primarnu korektivnu ovlast" za ispravljanje neopravdanog nejednakog tretmana. To znači da sudovi smiju intervenirati, ali samo ako stranke kolektivnog ugovora ne ispunjavaju svoje obveze. Uvidom u propise ostaje nejasno kako će radni sudovi reagirati ako se kolektivni ugovornici ne isprave. Relevantnost ove presude proteže se daleko izvan postupaka o kojima se ovdje govori i također bi mogla imati utjecaja na veliki broj drugih kolektivnih ugovora i njihovih propisa o bonusima.

Ustavne tužbe koje su podnijeli profesori i pravnici poput prof. dr. Jacobsa i prof. dr. Malornyja, sadržavale su preko 35.000 stranica i iznijele su težinu ovog pitanja. Točan učinak odluke na postojeće kolektivne ugovore i buduću sudsku praksu tek će se vidjeti, posebno u pogledu zahtjeva Europskog suda pravde o zakonu o zabrani diskriminacije.

Sudska praksa i kolektivni ugovor

Odluka Saveznog ustavnog suda temelji se na dosadašnjem pravnom okviru, koji kolektivne ugovore smatra središnjim izvorima prava u radnom pravu. Ovi ugovori reguliraju prava i obveze sudionika kolektivnog ugovora i trećih osoba te imaju ugovornopravno i normativno usmjerenje. Normiranje od strane stranaka kolektivnog ugovora odvija se u skladu s načelom jednakosti, što zahtijeva dodatna pojašnjenja u postojećoj sudskoj praksi. Savezni radni sud je u prošlosti imao diferencirane propise o bonusima, ali tu su praksu sada doveli u pitanje ustavni suci.

Ova temeljna odluka mogla bi ne samo oblikovati buduću praksu bonusa za noćni rad, već i rasvijetliti opća načela autonomije kolektivnog pregovaranja i jednakog tretmana u širem kontekstu. Ubuduće bi se strane kolektivnog ugovora mogle suočiti s novim izazovima jer su suočene sa zahtjevima načela jednakosti i osiguravanja poštenih uvjeta rada.

Za ubuduće je ključno zakonodavno i pravno prihvaćanje odluke kako bi se ispunili uvjeti jednakog tretmana u radnom odnosu i istovremeno očuvala autonomija kolektivnog pregovaranja. Utjecaj na zakon protiv diskriminacije i moguće reakcije Europskog suda pravde još se čekaju. Ova će presuda svakako potaknuti raspravu o reformi i prilagodbi kolektivnih ugovora.

law-school.de izvještava da... | legal-lawyer-krau.de navodi da... | bundesverfassungsgericht.de pruža informacije o...