Cirkadijalni ritmovi: ključ zdravog starenja kod žena!

Cirkadijalni ritmovi: ključ zdravog starenja kod žena!

Cirkadijalni sat igra ključnu ulogu u regulaciji mnogih fizioloških procesa, uključujući cikluse spavanja i budnosti, metabolizam, lučenje hormona i imunološku funkciju. Trenutna istraživanja pokazuju da postoje značajne razlike u cirkadijalnim ritmovima između muškaraca i žena, dijelom zbog hormonalnih fluktuacija i genetskih čimbenika. Ove razlike postaju posebno očite tijekom starenja i menopauze kod žena, kao npr Medicinski fakultet u Hamburgu prijavio.

Poremećaji cirkadijalnog ritma mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući nesanicu, promjene raspoloženja i metaboličke poremećaje. Grupa istraživača koju čine dr. Deeksha Malhan, dr. Müge Yalcin, prof. dr. Angela Relógio i drugi kolege iz NobodyToldMe by sisu health GmbH i Sveučilišta u Würzburgu pokrenuli su prospektivnu studiju koja se bavi ovim problemom. Cilj ove studije je doprinijeti cirkadijalnoj medicini i pružiti nove uvide u intervencije vezane uz način života koje se temelje na vremenu kako bi se podržalo zdravo starenje žena.

Uzroci poremećaja ritma spavanja i budnosti

Poremećaji cirkadijalnog ritma spavanja i budnosti mogu imati unutarnje i vanjske uzroke. Dok unutarnji uzroci nisu navedeni, vanjski uzroci su različiti. Ovo uključuje:

• Jetlag, insbesondere bei Reisen von West nach Ost,
• unregelmäßige Schichtarbeit oder Arbeitszeiten,
• häufiges Zubettgehen und Aufwachen zu unterschiedlichen Zeiten,
• lange Zeit im Bett verbringen,
• geringe Sonnenlichteinwirkung oder Blindheit,
• Einnahme bestimmter Medikamente oder illegaler Drogen.

Često dolazi do promjene ritma spavanja, osobito kod bolničkih pacijenata koji se bude noću, a danju su malo izloženi sunčevoj svjetlosti. Dokumentirane su različite vrste poremećaja cirkadijalnog ritma spavanja i buđenja, uključujući sindrom odgođene faze spavanja, u kojem oboljeli kasno odlaze spavati i kasno se bude.

Uloga bioloških satova

Cirkadijalni ritmovi su fizičke, mentalne i promjene ponašanja koje prate dnevni ciklus i reagiraju na svjetlo i tamu. Ovi ritmovi prisutni su ne samo kod ljudi, već i kod životinja, biljaka i mikroba. Proučavanje ovih ritmova naziva se kronobiologija. Središnji biološki sat, suprahijazmatska jezgra (SCN), igra ključnu ulogu sinkronizirajući sve biološke satove u tijelu. SCN prima informacije iz očiju i tako utječe na regulaciju spavanja i druge tjelesne funkcije.

Nedavno su znanstvenici počeli pomnije proučavati učinke rada u smjenama i noćnog izlaganja svjetlu na cirkadijalne ritmove. Poznato je da su poremećeni cirkadijalni ritmovi povezani s kroničnim zdravstvenim stanjima kao što su poremećaji spavanja, pretilost, dijabetes, depresija i bipolarni poremećaj. Manjak proizvodnje serotonina, koji se uglavnom proizvodi tijekom dubokog sna, također može dovesti do poremećaja spavanja i drugih psihičkih problema, kao i Doktor medicine ističe.

Rezultati trenutnog istraživanja mogli bi pomoći u razvoju rješenja za postojeće poremećaje spavanja, kao i druge zdravstvene probleme povezane s cirkadijalnim ritmovima. Nalazi cirkadijalne medicine stoga nude obećavajuće pristupe održivom poboljšanju kvalitete života, posebice za starije žene.