Suche
Mein Konto
Demografska kriza u Rusiji: Putinova očajnička borba za budućnost!
Ivan Krastev analizira budućnost demokracije 1. travnja. Prijavite se do 27. ožujka na Research College for Human Sciences.
Demografska kriza u Rusiji: Putinova očajnička borba za budućnost!
U utorak, 1. travnja s početkom u 18 sati na Visokoj školi za humanističke znanosti u Bad Homburgu održat će se predavanje Ivana Krasteva „Povratak budućnosti i posljednji čovjek: politika demografske imaginacije“. Krastev, rođen 1965., predsjednik je Centra za liberalne strategije u Sofiji i stalni suradnik Alberta Hirschmana u Beču. Njegova analiza usredotočit će se na budućnost demokracije i razloge zašto se mnogi ljudi od nje okreću. Događaj će otvoriti prof. Johannes Völz, američki znanstvenik i sugovornik John McCloy Transatlantskog foruma. Za sudjelovanje je potrebna prijava do 27. ožujka na anmelde@forschungskolleg-humanwissen.de.
Krastev se proslavio svojim redovitim prilozima za Financial Times te je posljednjih godina objavio nekoliko knjiga, uključujući “Svjetlo koje se ugasilo” (2021.) i “Europski sumrak” (2017.). Njegov je rad nagrađen nagradom Jean Améry za europske eseje (2020.) i nagradom Lionel Gelber (2020.). Predavanja Johna McCloya, na kojima govori Krastev, već su održala poznata lica poput Charlesa A. Kupchana i Sigmara Gabriela i ističu važne teme u transatlantskim odnosima.
Demografski izazovi u Rusiji
Krastevovo predavanje odvija se u kontekstu globalnih demografskih promjena. Osobito je Rusija suočena sa značajnim padom stanovništva, što predsjednik Vladimir Putin doživljava kao ozbiljan problem. Od raspada Sovjetskog Saveza zemlja je izgubila oko 17 milijuna ljudi. Stope plodnosti u mnogim društvima, uključujući Rusiju, naglo padaju, a mnoge zemlje ne dosežu razine potrebne za održanje stanovništva. To pogađa i bogate i siromašne nacije, kao i svjetovne i vjerske zajednice.
Smrtnost prema spolu u Rusiji iznimno je visoka; Žene u prosjeku žive gotovo 12 godina duže od muškaraca. Trenutnu demografsku situaciju Putin doživljava kao sigurnosni problem jer ugrožava njegovu moć i utjecaj Rusije. Projekcije sugeriraju da bi se stanovništvo zemlje moglo smanjiti na između 74 i 112 milijuna do 2100. S obzirom na te izazove, rat u Ukrajini može se promatrati kao pokušaj integracije etničkih Rusa i povećanja populacije. Pripajanje Krima 2014. Rusiji je dodalo oko 2,4 milijuna etničkih Rusa.
Putinova politika očuvanja stanovništva
Putinov politički način razmišljanja gleda na demografski pad kao na egzistencijalnu prijetnju, tumačenu kao oblik rata protiv brisanja ruske kulture. Kremlj krivi zapadni utjecaj za nizak natalitet, posebice feminizam i LGBTQ politiku. Putin i njegove pristaše strahuju da Zapad pokušava potkopati demografsku vitalnost Rusije.
Osim toga, rat u Ukrajini se namjerno povezuje s masovnom otmicom djece koja se prodaju u Rusiju i posvajaju u obitelji. Dakle, Putin Ukrajinu vidi kao potencijalni izvor budućih ruskih građana. Ta dinamika ne predstavlja samo geopolitički sukob, već i dubok demografski izazov koji bi mogao iz temelja promijeniti društvenu strukturu Rusije.