Borba za slobodu: Znanstvenici se brane od Trumpa!
Sveučilište Goethe u Frankfurtu analizira utjecaj Trumpove administracije na akademske slobode i obrazovanje.

Borba za slobodu: Znanstvenici se brane od Trumpa!
Trumpova administracija vodi agresivnu kampanju protiv brojnih sveučilišta u SAD-u, što ima ozbiljne posljedice na istraživanje i nastavu. Nedavno istraživanje mladih američkih znanstvenika na Sveučilištu Goethe pokazuje značajnu zabrinutost oko akademskih sloboda u SAD-u. Neki se znanstvenici čak radije ne vraćaju u SAD. Postoji strah da bi vlada mogla utjecati na nastavne planove i programe u humanističkim, društvenim znanostima i znanostima o zemlji. Mladi znanstvenici posebno su pogođeni ovim razvojem događaja i vide svoje karijere i životne planove ugroženima. puk.uni-frankfurt.de izvještava da je Heike Schäfer, njemačko-američka znanstvenica, zabrinuta zbog sve češćih kampanja za zabranu knjiga u Sjedinjenim Državama.
Od 2021. te su zabrane u javnim i školskim knjižnicama naglo porasle. U školskoj godini 2023./24. pokrenuto je preko 10.000 postupaka zabrane, a već je zabranjeno više od 4.200 naslova. Ova tendencija navela je književnu zajednicu da odgovori na stalni pritisak kreativnim brisanjem dobro poznatih tekstova, poznatim kao "brisanja".
Reakcije i zbivanja na sveučilištima
Sveučilišta se sve više opiru zahtjevima Trumpove administracije. Na primjer, Sveučilište Harvard pokrenulo je parnicu protiv naloga kojim se uskraćuje pristup stranim studentima. Ova je uredba stupila na snagu u svibnju 2025. i odnosi se na oko 6800 studenata koji su već upisani. Unatoč sudskoj presudi koja je opravdala Harvard, američka vlada još uvijek nije izdala nove vize za strane studente i studente na razmjeni. Državni tajnik Marco Rubio također je uputio veleposlanstva da ne zakazuju nove termine za podnošenje zahtjeva za vizu. To pokazuje agresivan kurs vlade koji rezultira i ciljanim zastrašivanjem znanstvenika, što se smatra središnjom strategijom Trumpove administracije.
Ove su mjere rezultirale značajnim financijskim rezovima. U prvim tjednima svog drugog mandata Trump je drastično srezao sredstva za istraživačke agencije i sveučilišta. Ovi financijski rezovi nisu ograničeni samo na Harvard. Opsežna smanjenja radnih mjesta također su u tijeku u Američkoj znanstvenoj zakladi (NSF) i Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH). Procjenjuje se da bi 65% zaposlenika Agencije za zaštitu okoliša (EPA) moglo izgubiti posao, dok bi NIH mogao otpustiti oko 1165 istraživača, često bez prethodne najave unatoč dobrim rezultatima.
Politički utjecaj na istraživanje
Osim toga, Trumpova administracija nastavlja strategiju političkog utjecaja na znanstveni rad kroz kadrovska rješenja. Primjer za to je imenovanje Jareda Isaacmana za šefa NASA-e, što postavlja pitanja o neovisnosti istraživanja. Već tijekom Trumpova prvog mandata na vlasti znanstvenici su bili prisiljeni sami sebe cenzurirati, a rezultati su namjerno iskrivljeni ili zataškavani. Metode poput nedavne direktive da geolozi mogu procjenjivati utjecaje klimatskih promjena samo do 2040. ilustriraju izvršenu kontrolu. Odvjetnica Lauren Kurtz opisuje ovaj razvoj događaja kao konsolidaciju “rata protiv znanosti”.
Kako bi se suprotstavili ovim napadima na znanost, brojni znanstvenici i organizacije okupili su se i osnovali pokret “Stand Up for Science”. Diljem zemlje planiraju se prosvjedi i demonstracije za obranu znanstvene neovisnosti i integriteta. Postoje i pozivi na “Zakon o znanstvenom integritetu” kako bi se spriječili budući utjecaji.
Ovi razvoji privlače pozornost ne samo u SAD-u, već iu svijetu. Njemačka i druge europske zemlje mogle bi profitirati od egzodusa znanstvenika koji imaju poteškoća zbog trenutne političke situacije u SAD-u. Njemačka je trenutačno na četvrtom mjestu na ljestvici "Visoko citirani znanstvenici", što naglašava potrebu za jakim akademskim krajolikom u Europi.
Ukratko, može se reći da je znanstveni krajolik u SAD-u izložen velikom riziku od političkih intervencija i financijski neizvjesnih uvjeta. Učinci se vide ne samo u smanjenju financiranja, već iu neviđenom političkom utjecaju na rezultate i metode istraživanja. Deutschlandfunk ističe kako se gubitak akademske slobode pod Trumpom doživljava sve više prijetećim, dok tagesschau.de analizirali su dugoročne posljedice te politike.