Povećanje stope sagorijevanja: medicinsko osoblje pod pritiskom – potrebna je akcija!
Aktualna studija UNI Kassel baca svjetlo na emocionalnu napetost bolničkih socijalnih službi u Njemačkoj i potrebu za preventivnim mjerama za sprječavanje sagorijevanja.

Povećanje stope sagorijevanja: medicinsko osoblje pod pritiskom – potrebna je akcija!
Sve više zaposlenih u zdravstvenom sektoru prijavljuje stanja iscrpljenosti zbog zahtjevnosti posla. Aktualna studija provedena na 2503 bolničke lokacije u Njemačkoj pokazuje alarmantne rezultate. Ovi rezultati zabilježeni su u studiji socijalnih radnika u bolničkim socijalnim službama, koji su prijavili veće emocionalne zahtjeve od ostalih profesionalnih skupina. Prosječna vrijednost stresa je 82 boda na ljestvici od 0-100, što je oko 40 bodova iznad prosjeka industrije u Njemačkoj.
Studija, provedena u sklopu projekta Zdrave socijalne usluge, pokazuje jasne znakove simptoma sagorijevanja. Bolnička socijalna služba u prosjeku postiže 54 boda u smislu sagorijevanja, opća socijalna služba 51 bod, a nacionalni prosjek 49 bodova. Zabrinjavajući aspekt je da je 42,6% ispitanih stručnjaka često ili uvijek emocionalno iscrpljeno. Osim toga, 33,9% je prijavilo fizičku iscrpljenost.
Uzroci i posljedice
Značajan udio ispitanika, točnije 70,1%, navodi da je u posljednjih dvanaest mjeseci na posao odlazio bolestan. Veliko opterećenje pripisuje se pritisku u upravljanju ispuštanjem i visokim kvantitativnim zahtjevima. Unatoč činjenici da je 73,0% socijalnih radnika izjavilo da njihova ustanova pruža usluge promicanja zdravlja, samo 39,4% je stvarno sudjelovalo u tim uslugama. To pokazuje nesklad između raspoloživih resursa i njihove iskorištenosti.
Autori studije istaknuli su potrebu rješavanja mjera prevencije i strukturnih promjena. 55,5% ispitanih pokazalo je veliki interes za tečajeve upravljanja stresom. Osim toga, kao ključna je istaknuta provedba sveobuhvatne procjene rizika psihičkog stresa. Potreba za posebnim mjerama promicanja zdravlja naglašava hitnost intervencija za poboljšanje dobrobiti zaposlenika.
Kontekst i usporedba
Trenutna situacija nije jedinstvena za socijalni rad u bolnicama. Prema brojnim izvješćima, stope sagorijevanja rastu u svim profesionalnim skupinama, a posebice u zdravstvenim radnicima. Prema procjenama, do 30% zaposlenih u zdravstvu i socijalnom sektoru je u riziku od sagorijevanja, iako se kod liječnika može očekivati još veći broj. Osobito medicinsko osoblje ima prosječan staž u struci od samo 6 do 8 godina, što ukazuje na visoku razinu opterećenosti poslom i s njim povezanog stresa.
Uzroci sagorijevanja u zdravstvu su složeni: emocionalni stres, krute hijerarhije, nedovoljne mogućnosti dizajna kao i pritisak na troškove i dugo radno vrijeme među glavnim su čimbenicima. Opet, emocionalna iscrpljenost je glavni simptom, koji često dovodi do niza drugih zdravstvenih problema, uključujući depresiju i kardiovaskularne bolesti.
Ukratko, rezultati studije su sljedeći: uni-kassel.de ukazuju na zabrinjavajući razvoj događaja. Dodatne studije, poput onih autora PubMed, također jasno pokazuju da postoje specifične razlike unutar psihosocijalnog stresa u somatskim i psihijatrijskim zanimanjima medicinskih sestara. S obzirom na stalne izazove u zdravstvenom sektoru, razvoj ciljanih mjera za prevenciju izgaranja također je bitan ORF je odredio.