Urbana transformacija: Kako se gradovi moraju prilagoditi klimatskim promjenama

Urbana transformacija: Kako se gradovi moraju prilagoditi klimatskim promjenama

Gradovi se suočavaju s velikim izazovima suočeni sa sve većom urbanizacijom i posljedičnim društvenim, ekološkim i ekonomskim nejednakostima. Stefan Rettich, stručnjak za urbani razvoj, naglašava da gradovi više ne bi trebali rasti prema van. Umjesto toga, razvoj se mora odvijati prema unutra kako bi se bolje iskoristili postojeći prostori. To se smatra nužnim jer su mnoge zgrade u središtu grada, poput bivših tvornica ili klaonica, izašle iz upotrebe. Povijesno gledano, širenje urbanih područja u Europi odvijalo se prvenstveno kroz rušenje gradskih zidina i kroz industrijalizaciju, kada su se pojavile tvornice i komercijalna područja. Prenamjena bedema često se povezivala s izgradnjom prvih željezničkih postaja, što je promicalo urbanu mobilnost. uni-kassel.de izvještava da u gradovima ima više prostora nego što se često pretpostavlja.

Stefan Rettich i Sabine Tastel bave se potrebom za održivim urbanim razvojem u svojoj knjizi “The Obsolete City – Paths to Circularity”. Time će se riješiti buduća uporaba područja koja su trenutno upitna. To uključuje kina, crkve, benzinske postaje, robne kuće i poslovnice banaka, odražavajući promjenjivi urbani krajolik. Primjer Campusa North ilustrira kako globalizacija i društvo znanja mogu potaknuti pozitivan razvoj.

Urbana transformacija kao izazov

Urbana transformacija odnosi se na duboke i često razorne promjene koje imaju dugoročne učinke na urbane životne prostore. Na te promjene utječu politički, ekonomski, tehnološki i društveni razvoji. Središnji aspekt je napredna digitalizacija i klimatske promjene, koje predstavljaju značajan utjecaj na smjer urbanih transformacija. abes-online.com ističe potrebu da se gradovi prilagode klimatskim promjenama, dok istovremeno pridonose pogoršanju problema.

Ipak, izazovi s kojima se gradovi suočavaju su složeni. UN-ova Agenda 2030 definira jasne ciljeve za održivi razvoj, posebno kroz SDG 11, koji se fokusira na održive gradove i zajednice. Fokus je ovdje na aspektima kao što su životni prostor, prijevoz i zaštita okoliša. Općine igraju ključnu ulogu, ali često nisu izravno uključene u okvirne uvjete, što otežava provedbu.

Održivi razvoj i socijalna pravda

Posljednjih desetljeća urbanizacija se povećala u cijelom svijetu. Preko 50% svjetske populacije već živi u urbanim sredinama, u Njemačkoj čak oko 75%. Predviđanja Ujedinjenih naroda pokazuju da će oko 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. Ovaj razvoj događaja sa sobom donosi očekivanja da će stanovnici gradova imati bolji pristup prihodima, stanovanju, obrazovanju, zdravstvu i mobilnosti. bpb.de ističe središnja pitanja održivog urbanog razvoja, uključujući kako i tko može osmisliti te procese i koji su resursi potrebni za to.

Izazovi u urbanom razvoju su složeni i zahtijevaju uravnotežen pristup ekonomskim, društvenim i ekološkim aspektima. Ispostavilo se da univerzalnih rješenja nema i odgovorni moraju voditi računa io potrebama budućih generacija. Obrazovanje i prijenos znanja ključni su za promicanje održivog i uključivog urbanog razvoja.

Ukratko, može se reći: Transformacija urbanih prostora nije samo strukturalni izazov, već i sveobuhvatan društveni proces koji se mora aktivno oblikovati kako bi se osiguralo sudjelovanje i održivost za sve stanovnike. Put do kružnog i održivog urbanog razvoja zajednička je odgovornost politike, gospodarstva i društva kako bi se osigurala dugoročna kvaliteta života u gradovima.