Rakuni prijete bioraznolikosti Njemačke – znanost poziva na akciju!

Rakuni prijete bioraznolikosti Njemačke – znanost poziva na akciju!

Rakuni, porijeklom iz Sjeverne Amerike, postali su problematična invazivna vrsta otkako su uneseni u Njemačku. Procjenjuje se da u Njemačkoj živi između 1,6 i 2 milijuna rakuna, a njihova sve veća populacija predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćim vrstama. Ptice, vodozemci i šišmiši posebno su ugroženi jer su izloženi pritisku grabežljivaca ovih životinja. U nedavnom dokumentu o stajalištu, znanstvenici sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pozabavili su se važnim dezinformacijama o rakunima kako bi ukazali na potrebu za učinkovitim mjerama za kontrolu njihove populacije. Glasno puk.uni-frankfurt.de Mitovi poput navodne autohtonosti rakuna ili pretpostavke da njihov lov potiče njihovu reprodukciju opterećuju percepciju javnosti i koče hitno potrebne mjere zaštite.

Lov na rakune učetverostručio se od 2005. godine, no populacija i dalje raste. U gradovima kao što je Kassel, više od 100 rakuna može se naći na 100 hektara. Ova velika gustoća ne samo da je popraćena porastom populacije rakuna, već dovodi i do dramatičnog pada broja ugroženih životinja. Na primjer, poznato je da rakuni ubijaju čitava stada ugroženih vrsta, što ozbiljno utječe na njihove šanse za razmnožavanje. Znanstvenici pozivaju političare da osiguraju savezna sredstva za planove upravljanja kako bi se uspostavilo održivo upravljanje populacijom. To uključuje i intenzivniji lov rakuna u zaštićenim područjima.

Manipulacija percepcijom i potrebne mjere

Pozitivna reputacija rakuna u javnosti otežava provođenje mjera kontrole. Ovom fenomenu pridonosi nedostatak svijesti o utjecaju invazivnih vrsta. Dokument o stajalištu stoga poziva ne samo na pojačani lov, već i na informacije temeljene na činjenicama o prijetnjama koje predstavljaju rakuni. Kastracija se smatra pravno problematičnom i praktički nemogućom za provedbu. Znanstvenici zagovaraju poboljšanje dijaloga između lovaca, zaštitara prirode i javnosti kako bi se promijenila percepcija o rakunima i pokrenula učinkovita akcija.

Izazovi u upravljanju ovom invazivnom vrstom složeni su operativnim okolnostima. Iskustva upravitelja područja pokazuju hitnu potrebu za regionalno koordiniranim planovima upravljanja budući da trenutačne mjere, koje su na snazi ​​od 2014., nisu adekvatno ažurirane. Tehnička rješenja kao što su zaštitni rukavci za penjanje za gomile i špiljska stabla kao i ograde za ugrožene vrste već su implementirani. Ali te mjere često dolaze s visokim troškovima i zahtijevaju stalno upravljanje kako bi bile učinkovite zowiac.eu dopunjeno.

Istraživanje i nedostatak priznanja

Projekt ZOWIAC koji vodi prof. dr. Sven Klimpel ima za cilj proučavanje utjecaja invazivnih rakuna na ugrožene vrste vodozemaca i gmazova. Alarmantni rezultati primijećeni su u odabranim prirodnim rezervatima u Hessenu, Brandenburgu i Saskoj-Anhaltu. Posebno su pogođene vrste kao što su obična krastača, žutotrbuša krastača i eskulapova zmija, koje su izložene velikom pritisku predatora. Izvješća pokazuju da su rakuni za sobom ostavili više od 400 oderanih običnih žaba krastača u samo jednom satu u prirodnom rezervatu u istočnom Hessenu, što je izazvalo zabrinutost oko nestanka vrste.

Očit je jaz između znanstvenih spoznaja i percepcije javnosti. Privatni lovci, koji često služe kao ključni igrači u upravljanju invazivnim vrstama, bore se s nedostatkom društvenog priznanja i visokim osobnim troškovima. Izazovi s kojima se suočavaju – od volonterskih napora do kritika – često smanjuju njihovu predanost očuvanju. Hitnost sveobuhvatne podrške donositelja političkih odluka ključna je za održivo osiguranje pravnih zahtjeva za borbu protiv invazivnih vrsta. Prijedlog modela bonusa ili ciljanog financiranja mogao bi biti poticaj za osiguranje aktivnog sudjelovanja, kaže se trenutni.uni-frankfurt.de.