Mrijeva u fokusu: otkrivena kemijska obrana od napada pauka!
Istraživački tim sa Sveučilišta u Greifswaldu otkrio je da uši koriste kemijske obrambene mehanizme protiv pauka.

Mrijeva u fokusu: otkrivena kemijska obrana od napada pauka!
Istraživački tim iz Sveučilište u Greifswaldu i Sveučilište Simon Fraser u Kanadi došlo je do izvanrednog otkrića o ponašanju obične šumske uši (Porcellio scaber). Kada ih napadnu pauci, ovi mali rakovi koriste kemijske obrambene mehanizme koji su dosad malo istraženi. Rezultati ove studije objavljeni su u znanstvenom časopisuThe Journal of the Royal Society Interfaceobjavljeno.
Kada je ugrožena, drvena uš izlučuje koktel četiri kemikalije na bazi kinolina. Ovi kemijski spojevi nisu namijenjeni samo obrani od pauka, već se čini i kao ljepljiva, viskozna tekućina koja odbija napadače. Dr. Andreas Fischer, voditelj istraživanja, naglašava važnost ovog otkrića, posebno jer su strategije kemijske obrane kod rakova dosad malo poznate u usporedbi s kukcima.
Kralj šumarica
Mrijevica pripada obitelji mrijevica (Porcellionidae) i podredu mrijevica (Oniscidea). Izvorno dolazi iz jugozapadne Europe, ali se zbog svoje prilagodljivosti proširio po cijeloj Europi te je čak uneseno iu svijet. Osobito je čest u srednjoj Europi.
Duljine tijela od 9 do 18 mm i uglavnom tamno sive do škriljasto sive boje, uš je lako prepoznati. Njihovo živahno društveno ponašanje ogleda se u formiranju kolonija u kojima žive društveno. Uši su klasični saprofagi, što znači da se hrane uglavnom mrtvim organskim materijalom.
Ponašanje i stanište ušiju
Uši su noćne životinje, a danju se skrivaju ispod kamenja ili drva, često u blizini ljudi u podrumima i vrtovima. Kad su ugroženi, prave se mrtvi. Međutim, ova strategija nije uvijek učinkovita jer se ne mogu sklupčati.
Mrijevica se razmnožava tako da ženke nose 25 do 90 jaja na svojim trbušnim stranama oko 40 do 50 dana. Spolna zrelost se postiže nakon 14 linjanja, a životinje postaju odrasle za otprilike tri mjeseca.
Prevencija i suzbijanje šumskih ušiju
Budući da su uši indikatori visoke vlažnosti, važne su preventivne mjere protiv njih. To uključuje mjere ventilacije kao što su udarna i križna ventilacija, izbjegavanje slabo prozračenih prostorija i zatvaranje pukotina u zidovima i podovima. Korištenje kemijskih mjera kontrole treba izbjegavati i umjesto toga treba slijediti održive metode kao što su smanjenje vlažnosti i promjena prakse skladištenja.
Drvoglavice nisu štetne životinje i ne smatraju se prijenosnicima bolesti. Međutim, mogu se smatrati smetnjom i zagađivati hranu. Njihov izgled također može ukazivati na probleme s vlagom, što može biti povezano s plijesni.
Sveukupno, istraživanje o drvoredima proširuje znanje o kemijskim strategijama u borbi za opstanak između predatora i plijena. Ovo otkriće ne samo da bi moglo biti važno za biološka istraživanja, već i pomoći u produbljivanju našeg razumijevanja ekosustava.