Klimatske promjene tjeraju šišmiše na raniji zimski san - posljedice za očuvanje prirode!

Klimatske promjene tjeraju šišmiše na raniji zimski san - posljedice za očuvanje prirode!

Biolozi sa Sveučilišta u Greifswaldu predstavili su pronicljive rezultate u novoj studiji o tome kako šišmiši reagiraju na klimatske promjene. Istraživanje pokazuje da vodeni šišmiši (Myotis daubentonii) započinju hibernaciju gotovo mjesec dana ranije nego prije deset godina. Ova značajna promjena dokumentirana je u razdoblju od 13 godina, iako šišmiši ne izlaze iz zimskog sna ranije. Rezultati su objavljeni u časopisu 2. listopada 2025Biologija globalnih promjenaobjavljeno. Konkretno u području Münstera (Sjeverna Rajna-Vestfalija), više od 4000 šišmiša dviju vrsta označeno je RFID transponderima i praćeno kako bi se pomno pratile te promjene.

Središnja točka studije koju su proveli dr. Gabriella Krivek i njezin tim vjeruju da vodeni šišmiši ranije odlaze u zimski san jer se njihova glavna hrana, ličinke insekata, ranije izlegu zbog zagrijavanja vode. Nasuprot tome, resasti šišmiši (Myotis nattereri) skraćena razdoblja hibernacije. Međutim, ova različita ponašanja mogla bi imati dugoročne učinke na preživljavanje vrste, budući da se posebno čini da se mlade životinje teško prilagođavaju novim uvjetima i posjećuju ih kasnije zimi.

Klimatske promjene i njihovi učinci na hibernaciju

Klimatske promjene ne uzrokuju samo raniji ulazak u zimski san, već imaju i dalekosežne posljedice za područja hibernacije šišmiša. Prema izvješću od znanost.de Istraživanja pokazuju da bi više temperature i kraće zime mogle proširiti područja zimovanja šišmiša. Predviđa se povećanje do 14 posto prema sjeveroistoku do 2100. godine. Životinjama koje hiberniraju potrebne su niske temperature da bi učinkovito hibernirale; stoga se klimatske promjene pokazuju kao ozbiljna prijetnja.

Studija također jasno pokazuje da će zakonska ograničenja pristupa zimskim skloništima u Njemačkoj, koja se trenutno primjenjuju od 1. listopada do 31. ožujka, možda trebati prilagoditi. Ove mjere su važne za očuvanje prirode, s obzirom na to da u gospodarenju šumama treba voditi računa o produženom razdoblju aktivnosti resaša. Pozadinske informacije o fleksibilnosti šišmiša u pogledu njihovog unosa hrane i hibernacije također su prikupljene pregledom literature u sklopu projekta Leibniz Instituta za istraživanje zooloških vrtova i divljih životinja (IZW).

Promjene u populaciji šišmiša

Studije IZW-a pokazuju da postoje fundamentalne razlike u reakcijama vrsta šišmiša na klimatske promjene. U svijetu postoji oko 1300 vrsta šišmiša. Dok mnoge vrste šišmiša pokazuju pozitivne reakcije, primjerice širenjem svog areala, druge vrste pokazuju negativne trendove, koji se ogledaju u smanjenju biološke raznolikosti. Ekstremni događaji obično dovode do negativnih ili neutralnih reakcija.

Važni čimbenici koji utječu na sposobnost šišmiša da se prilagode klimatskim promjenama jesu njihova velika površina i obujam te niska stopa razmnožavanja. Manje od polovice dosadašnjih studija uspjelo je pružiti konkretne dokaze o individualnim odgovorima na klimatske promjene, stoga je potrebno više empirijskih istraživanja. Standardizirani dizajni studija ključni su za pružanje sveobuhvatnog pregleda ovih kritičnih odgovora i za unapređenje razumijevanja načina na koji bioraznolikost odgovara na izazove klimatskih promjena.

Rezultati ovih studija naglašavaju ne samo hitnost borbe protiv klimatskih promjena, već i potrebu usvajanja specijaliziranih i prilagođenih mjera očuvanja kako bi se osigurao opstanak vrsta šišmiša u njihovom prirodnom staništu.