Roditelji i okolina: Kako djeca utječu na brigu svojih roditelja o klimi

Roditelji i okolina: Kako djeca utječu na brigu svojih roditelja o klimi

Nova studija prof. dr. Gundule Zoch sa Sveučilišta u Oldenburgu i prof. dr. Nicole Kapelle s Trinity Collegea u Dublinu razmatra utjecaj rođenja djeteta na zabrinutost roditelja za okoliš i klimu. Ova studija, temeljena na podacima Socio-ekonomskog panela (SOEP) od 1984. do 2020. godine, dolazi do zaključka da rođenje djeteta ima samo mali ukupni utjecaj na zabrinutost roditelja za okoliš i klimu. To izvješćuje UOL.

Majke i očevi pokazuju različit razvoj svojih briga nakon poroda. Dok očevi prijavljuju manje zabrinutosti za okoliš prije i nakon rođenja, majke prijavljuju neznatno povećanu razinu zabrinutosti. Postoji primjetan pomak u pitanjima klimatskih promjena: očevi pokazuju više zabrinutosti nakon rođenja, dok se čini da su majke manje zabrinute. Zoch sumnja da rodne razlike igraju ulogu. Očevi se više fokusiraju na ekonomske i političke aspekte, dok su majke više zabrinute za izravne ekološke probleme.

Utjecaj obrazovanja i rodnih uloga

Studija također otkriva da obrazovanje roditelja u ovom kontekstu igra manju ulogu. Razlike između akademskih i neakademskih su male. Ipak, akademski obrazovani roditelji s djecom osnovnoškolske dobi pokazuju veću brigu o zaštiti okoliša i klime nego prije njihova rođenja. Majke također obavljaju više brige i često su više pogođene promjenama u svakodnevnom životu i izgledima za karijeru.

U sklopu istraživanja evaluirano je ukupno 108.340 intervjua o zaštiti okoliša i 39.028 o zaštiti klime, koji pokrivaju razdoblje od dvije godine prije do deset godina nakon rođenja. Ovi sveobuhvatni longitudinalni podaci čine studiju jednom od najopsežnijih te vrste u Njemačkoj.

Djeca kao multiplikatori ekološke svijesti

Druga dimenzija je istaknuta studijama koje pokazuju kako djeca mogu utjecati na svoje roditelje kada je u pitanju znanje o klimi. Djevojčice posebno snažno utječu na očeve koji su skeptični prema zaštiti klime, pokazuje istraživanje Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline. U ovom je istraživanju oko 350 učenika sudjelovalo u posebnom modulu nastave o klimatskim promjenama te su anketirani prije i poslije nastave. Djeca koja su sudjelovala u ovom modulu pokazala su povećanu svijest o klimatskim problemima i aktivno su tražila razgovor sa svojim roditeljima.

Ovi rezultati pokazuju zamjetan utjecaj djece na roditeljske stavove. Djevojčice su pokazale veću zabrinutost tijekom nastave nego dječaci, što ukazuje na razlike u percepciji klimatskih problema. Djeca koja su od malih nogu informirana o klimatskim promjenama mogu značajno promijeniti svijest svojih obitelji. Smatrati djecu nedovoljno cijenjenim akterima u komunikaciji o klimi moglo bi imati važne implikacije za buduće kampanje. Njihov utjecaj mogao bi se iskoristiti za ciljanje teško dostupnih skupina, budući da su djeca manje ideološki nastrojena od odraslih.

Studije pokazuju da djeca aktivno utječu na raspravu o zaštiti klime u svojim obiteljima. Ispostavilo se da mjere poput studentskih prosvjeda, poput onih inspiriranih pokretom Fridays for Future, mogu dinamički promijeniti ne samo javnu svijest, već i klimu unutar obitelji. Rasprave o klimatskim promjenama za stolom stoga su često proizvod ove nove generacije ekologa, dajući problemu dodatni osjećaj hitnosti.

Općenito, istraživanje jasno pokazuje da su i roditeljska i dječja perspektiva presudne za razumijevanje i reagiranje na pitanja okoliša i klime. Kombiniranje nalaza iz različitih studija može pomoći u povećanju svijesti i aktivnosti o klimatskim mjerama među svim dobnim skupinama. To bi u konačnici moglo dovesti i do održivijeg pristupa našem okolišu Činjenice o klimi raspravljati.