Europa planira drastične promjene: pritvor do deportacije do 24 mjeseca!

Europa planira drastične promjene: pritvor do deportacije do 24 mjeseca!

Dana 16. travnja 2025. Europska komisija predstavila je novi nacrt direktive o vraćanju koja se usko temelji na njemačkoj politici vraćanja. Ovom inicijativom želi se ubrzati deportacija odbijenih tražitelja azila i stvoriti jedinstveno rješenje za sve zemlje članice EU. Nacrt bi mogao značiti da će se pritvor do deportacije produljiti sa sadašnjih maksimalnih 12 mjeseci na najviše 24 mjeseca, što je već naišlo na značajne kritike.

Znanstvenik iz Sveučilište u Göttingenu objavili su provjeru činjenica na ovu temu, koja pokazuje da su postojeće politike vraćanja klasificirane kao neučinkovite. Prof. dr. Sabine Hess, koja vodi projekt, tvrdi da bi pravo dugotrajnog boravka za migrante bilo daleko učinkovitije. Naglašava da bi takva prava mogla ne samo smanjiti stres, već i smanjiti utrošak resursa u vlasti.

Prapovijest i politički razvoj

Rasprava o novoj direktivi o povratku nije nova. Prošle godine vraćanje nije bilo obuhvaćeno Paketom o azilu i migracijama (CEAS) zbog nepostizanja konsenzusa među državama članicama. S novom većinom, Komisija sada pokušava učiniti još jedan korak. Planirana uredba ima za cilj osigurati da odbijeni tražitelji azila iz jedne države EU budu priznati u drugim, što olakšava deportacije. Primjer za to je ako odbijeni tražitelj azila iz Austrije putuje u Njemačku - u tom slučaju Njemačka bi preuzela repatrijaciju i od Austrije dobila financijsku naknadu.

U praksi bi to, međutim, moglo dovesti i do znatnog povećanja pritvora izbjeglica, jer se može odrediti i do 24 mjeseca zatvora. Godine 2024. više od 40.000 ljudi u Njemačkoj već je bilo registrirano da moraju napustiti zemlju. Iste godine broj deportacija porastao je za 22% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj zahtjeva za azilom pao za trećinu.

Kritike i zabrinutosti

Kritičari strahuju da bi proširenje imigrantskog pritvora moglo dovesti do humanitarne krize. Također se raspravlja o planovima za uspostavu "centrila za povratak" u trećim zemljama. Ti povratnički centri mogli bi služiti za odvraćanje migranata od ulaska u EU. Zemlje poput Mađarske i Italije već su zatražile centre za povratak u trećim zemljama, no mnogi su stručnjaci skeptični oko praktične izvedivosti ovih modela.

Kao primjer se navodi i tzv. albanski model, koji bi strancima mogao omogućiti traženje azila u trećim zemljama. No, prema novom propisu, u te centre za povrat mogu se dovesti samo odbijeni tražitelji azila. Postoji i izazov da se neke zemlje podrijetla smatraju nesigurnima, što deportaciju čini problematičnom.

Za detaljnije informacije i daljnje rezultate istraživanja pogledajte Sveučilište u Göttingenu na njihovu web stranicu. S obzirom na dalekosežne promjene u Direktivi EU-a o povratku, ostaje za vidjeti kako se planovi mogu stvarno provesti i kakav će učinak imati na pogođene ljude.