Suche
Mein Konto
Genetsko otkriće: Biljka bi mogla revolucionarizirati nove lijekove!
Sveučilište Leibniz u Hannoveru istražuje vitanolide u biljkama noćurka kako bi razvilo nove lijekove do 2026.
Genetsko otkriće: Biljka bi mogla revolucionarizirati nove lijekove!
Porodica velebilja, koja uključuje biljke kao što su fizalis i somnifera (Withania somnifera), poznata je po svojoj sposobnosti proizvodnje bioaktivnih steroida zvanih vitanolidi. Te se tvari sve više koriste u tradicionalnoj biljnoj medicini, a njihov potencijal za razvoj novih lijekova, primjerice za liječenje raka, trenutno je u fokusu intenzivnih istraživanja. Multidisciplinarni istraživački tim predvođen prof. dr. Jakobom Frankeom sa Sveučilišta Leibniz u Hannoveru i prof. dr. Boas Puckerom sa Sveučilišta u Bonnu postigao je značajan napredak u dešifriranju biosinteze ovih aktivnih sastojaka. Projekt financira Njemačka istraživačka zaklada s oko 511.000 eura do 2026. uni-hannover.de prijavio.
Kao dio svog istraživanja, znanstvenici su usporedili sekvence genoma noćurka koji proizvodi withanolide i onih koji ne proizvode. Otkrivena je genska regija ključna za nastanak withanolida. Prvi koraci odgovarajućeg metaboličkog puta mogli bi se ponovno stvoriti u modelnim organizmima kao što su pekarski kvasac i Nicotiana benthamiana. Stečeno znanje ne samo da bi trebalo podržati potpuno razjašnjenje metaboličkog puta withanolida, već bi moglo poslužiti i kao osnova za razvoj novih pesticida i aktivnih farmaceutskih sastojaka.
Medicinska važnost withanolida
Withanolidi imaju brojna svojstva povezana sa zdravljem koja se sve više prepoznaju u znanstvenoj literaturi. Studije pokazuju da bobica sna može smanjiti stres i poboljšati kvalitetu sna. Osim toga, istaknuto je protuupalno i umirujuće djelovanje ovih tvari, što podupire njihovu primjenu kao terapeutskih sredstava u modernoj medicini. Istraživački radovi poput onih objavljenih u časopisu Nature Communications objavljeni, intenzivno se bave kemijskim aspektima i farmaceutskom procjenom withanolida.
Međutim, biosinteza withanolida u biljkama nije u potpunosti shvaćena, kao što napominje profesor Claude Becker sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu. U njegovoj skupini identificiran je klaster gena koji je odgovoran za sintezu aktivnih sastojaka u mljevenoj trešnji (Physalis grisea). Kompleks sadrži gene za enzime povezane u seriju u biosintetskom putu, koji osiguravaju zajedničku regulaciju i nasljeđivanje uključenih gena. Ovo otkriće pruža informacije o različitim podjelama i regulacijama u klasteru gena, koji su epigenetski pod utjecajem i omogućuju diferenciranu kemijsku obranu u nadzemnim i podzemnim dijelovima biljaka.
Komparativne genetičke studije pokazuju da se duplikacija klastera gena ne događa npr. kod rajčice i krumpira, što ovo područje biosinteze unutar obitelji noćurka čini posebnim. Istraživanje stoga otvara nove perspektive za ekstrakciju i korištenje withanolida u poljoprivredi i farmaceutici.
Sveukupno, istraživanje biljaka velebilja nudi vrijedne uvide koji bi mogli biti ključni za budući razvoj inovativnih lijekova i biljnih proizvoda. Područje epigenetike također otvara nove poglede na biosintetski potencijal ovih biljaka. Obećavajući rezultati postavljaju temelj za daljnja proučavanja i primjene u istraživanju biljnih lijekova, kao što je lmu.de prijavio.