Suche
Mein Konto
Ponovno promišljanje istraživanja mora: Inovativne tehnologije za zaštitu obale!
Sveučilište Leibniz u Hannoveru i Centar za obalna istraživanja promiču inovativna istraživanja mora za održivo korištenje i upravljanje rizikom u obalnim područjima.
Ponovno promišljanje istraživanja mora: Inovativne tehnologije za zaštitu obale!
Njemački savez za istraživanje mora (DAM) uspostavio se kao središnji kompetentni centar za istraživanje mora u Njemačkoj. Dana 7. svibnja 2025. neovisna komisija za ocjenjivanje utvrdila je da je DAM dosljedno ocijenjen pozitivno. Ovo naglašava uspjehe DAM-a u strateškom umrežavanju njemačkog istraživanja mora i njegove međunarodne vidljivosti. Konkretno, Centar za obalna istraživanja (FZK) na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu i Sveučilište Leibniz u Hannoveru igraju važnu ulogu u ovom savezu.
Osim toga, DAM ima za cilj pružiti praktična znanja za zaštitu mora i obala. Jedan od vodećih projekata je istraživanje učinaka korištenja Sjevernog mora, posebice u vezi s energijom vjetra, u sklopu misije “sustainMare”. Prof. dr.-ing. Nils Goseberg, koji je na čelu FZK, ističe potrebu interdisciplinarne suradnje za razvoj održivih rješenja.
Istraživački prioriteti i infrastruktura
Istraživačka infrastruktura FZK-a uključuje moderne objekte kao što je kanal velikog valnog toka (GWK+), kao i manje valne kanale i ispitne uređaje. Fokus je na istraživačkim područjima kao što su održiva zaštita obale, olujni udari, tsunamiji i pučinska energija vjetra. Ove istraživačke misije ključne su u kontekstu izazova koje donose klimatske promjene.
Posebno se ističe istraživačka misija DAM-a „mareXtreme“, koju vodi prof. dr. ing. Torsten Schlurmann sa Sveučilišta Leibniz u Hannoveru. Ova se misija bavi upravljanjem rizikom morskih ekstremnih događaja i ima za cilj ojačati otpornost obalnih zajednica i promicati prijenos znanja i tehnologije.
Energija vjetra na moru u europskom kontekstu
Tema vjetroenergije postaje sve važnija, posebice u vezi s potrebom širenja offshore energije vjetra u Europi. Prošle je godine Njemačka zabilježila porast pučinske vjetroenergije od oko 8 gigavata (GW), dok je ukupna pučinska energija vjetra u devet država Sjevernog mora iznosila oko 30 GW. Zemlje G7 postavljaju ambiciozne ciljeve za povećanje kapaciteta vjetroelektrana na moru na 150 GW do 2030. godine, što je ekvivalentno proizvodnji energije oko 150 nuklearnih elektrana.
Postavljanjem ciljeva za 2030. i 2050. da se četiri puta povećaju kapaciteti na 120 GW odnosno 300 GW, jasno je da se Njemačka i druge europske zemlje suočavaju s ogromnim potencijalom i izazovima. Međutim, savezna vlada također se suočava s preprekama, posebice u širenju kopnene energije vjetra, što povećava fokus na offshore sustave.
Inovativne tehnologije za promatranje oceana
Inovativne tehnike poput podvodnih kamera kojima upravlja umjetna inteligencija postavljenih na autonomna podvodna vozila nude nove načine promatranja morske flore i faune. Ove kamere pružaju neinvazivnu alternativu tradicionalnim metodama istraživanja i omogućuju kontinuirano mjerenje uvjeta okoliša kao što su temperatura i salinitet. Tehnologija DNA iz okoliša (eDNA) također se koristi za identifikaciju bioraznolikosti. Ovo predstavlja revoluciju u analizi vrsta i pomaže u boljem prepoznavanju ekoloških stresora.
Holistički pristup koji se temelji na ekosustavu projekta SeaMe ima za cilj prikupljanje podataka i razumijevanje interakcija između organizama i njihovog okoliša. Ova je metodologija ključna za proučavanje utjecaja pučinskih vjetroturbina na morski okoliš i osiguravanje održivijeg praćenja morskog okoliša.