Novi profesor u Hildesheimu: istraživanje jezika s pogledom u budućnost!

Novi profesor u Hildesheimu: istraživanje jezika s pogledom u budućnost!

Prof. dr. Elisabeth Reber je od 1. veljače 2025. profesorica engleske lingvistike na Sveučilištu u Hildesheimu. Prethodno je gotovo tri semestra radila kao profesorica na zamjeni na istom sveučilištu. Reber ima široku akademsku podlogu koju je stekla na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, gdje je do 2002. studirala englesku lingvistiku, srednjovjekovnu književnost, nordijsku filologiju i interkulturalnu komunikaciju. Doktorirala je 2008. na Sveučilištu u Potsdamu, s fokusom na analizu interakcija.

Reber se u svom istraživanju fokusira na afektivnost u razgovorima. Posebnu pozornost posvećuje autentičnim engleskim telefonskim razgovorima i ispituje kako se uzviki i klikovi koriste za predstavljanje afektivnosti. Utvrdila je da razgovori imaju sustavnu strukturu i da se njihov redoslijed može vrlo precizno analizirati.

Akademska karijera i istraživački interesi

Nakon doktorata, Reber je bila akademska savjetnica na Sveučilištu u Würzburgu od 2011. do 2023. Tamo je od 2012. do 2019. vodila mrežu o multimodalnosti i utjelovljenoj interakciji koju je financirao DFG. Godine 2016. dobila je stipendiju DFG-a za istraživanje koja joj je omogućila da ostane na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari. Njezin habilitacijski rad bavio se promjenom stilova citiranja u britanskom Donjem domu. Reber je također razvio istraživački projekt o jezičnim praksama u sudskim raspravama, koji ispituje upotrebu jezika u 20. i 21. stoljeću, kao i geografske razlike između zemalja engleskog govornog područja.

Uzbudljiv aspekt njezina istraživanja formalni su konteksti, u kojima primjećuje da jezik postaje sve neformalniji. Posebnu pozornost posvećuje oblicima obraćanja koje koriste suci Vrhovnog suda u Sjedinjenim Državama i Australiji. Ona također planira koristiti metode podržane umjetnom inteligencijom u svom istraživanju kako bi unaprijedila automatizirano prepoznavanje govora za transkripcije. U nadolazećem ljetnom semestru Reber će ponuditi seminar o digitalnoj interakciji koji promiče kritički angažman s umjetnom inteligencijom u znanosti.

Promjena jezika

Središnja tema lingvistike je stalna promjena jezika i vokabulara. Urednički tim Dudena uključio je oko 3.000 novih dodataka u 28. izdanje Dudena iz 2020. godine, koje sadrži više od 148.000 ključnih riječi. Najnovije riječi poput "Covid-19" ili "rodna zvjezdica" odražavaju društvene promjene. Obrazac uporabe u svakodnevnom jeziku ključan je za usvajanje novih pojmova, što pokazuje koliko je jezik dinamičan.

Posebno aktualna tema je rodno osjetljiv jezik koji postaje sve važniji u društvu i lingvistici. Pet profesorica sa Sveučilišta u Bielefeldu intenzivno se bavi ovom temom i analizira ulogu jezičnih kategorija u percepciji i rodnim stereotipima. Korištenje rodno osjetljivih izraza kao što su "učenici" ili "učenici" ima za cilj obraćanje svim spolovima, za razliku od generičkog muškog roda.

Rasprava o rodno osjetljivom jeziku također naglašava izazove u praktičnoj primjeni, kao što je rodna zvjezdica, koja je namijenjena izbjegavanju dvosmislenosti. Profesori iz različitih disciplina pokazuju koliko je važno empirijski istraživati ​​te aspekte jezika bez postavljanja strogih pravila.

Sve u svemu, čini se da jezik ostaje živ i dinamičan sustav, oblikovan društvenim promjenama i znanstvenim otkrićima. Istraživanje Elisabeth Reber i drugih osigurava da se jezične promjene ne samo dokumentiraju nego i razumiju.