Nova studija otkriva: Tajni mehanizmi metastaza raka debelog crijeva u mozgu!

Nova studija otkriva: Tajni mehanizmi metastaza raka debelog crijeva u mozgu!

Svake godine oko 60.000 ljudi u Njemačkoj dobije dijagnozu raka debelog crijeva, poznatijeg kao kolorektalni karcinom. Unatoč trendu pada stope smrtnosti, ovaj rak je i dalje jedan od najčešćih i odgovoran je za oko 10% smrtnih slučajeva povezanih s rakom u svijetu. Posebno je opasno stvaranje metastaza koje se često javljaju u jetri i plućima, a rjeđe u mozgu. Tim predvođen dr. dr. Björnom Sanderom s Medicinskog fakulteta u Hannoveru (MHH) sada je ispitao genetske promjene u kromosomima i njihov utjecaj na stvaranje metastaza. Rezultati ove studije objavljeni su u časopisu “Nature Communications” i obećavaju za buduće terapijske pristupe.

Istraživanje je usmjereno na razvoj boljeg razumijevanja mehanizama koji stoje iza stvaranja metastaza. Analizirano je preko 3800 slučajeva raka debelog crijeva. Studija pokazuje da metastaze u mozgu imaju niz složenih genetskih promjena u usporedbi s metastazama u jetri i plućima. Gen KRAS posebno ima središnju ulogu jer mutacije ovdje potiču rast tumora. Obje kombinacije mutacija i duplikacija gena KRAS često se opažaju u metastazama u mozgu.

Genetske promjene i njihovi učinci

Rak debelog crijeva obično se razvija iz benignih izraslina koje se nazivaju adenomi u crijevnoj sluznici. Ako ti adenomi ostanu neotkriveni, mogu prerasti u maligne tumore. Tumori su karakterizirani složenim kromosomskim promjenama. Trenutna studija otkrila je da su specifične promjene u genu KRAS povezane s agresivnijim ponašanjem tumora. Ovo pokazuje potrebu za razmatranjem genetskih obrazaca u liječenju bolesnika s kolorektalnim karcinomom.

Rezultati također pokazuju da metastaze u mozgu imaju veliki teret kromosomske neravnoteže u usporedbi s češćim metastazama u jetri i plućima. Složeni obrasci promjena razvijaju se kasnije nego na drugim mjestima metastaza. Također je utvrđeno da genetski obrasci u metastazama u mozgu potiču metaboličku promjenu u tumorskim stanicama koja ukazuje na glikolizu.

Pristupi i ciljevi istraživanja

Studija koristi suvremene metode kao što su sekvencioniranje sljedeće generacije i molekularna citogenetika za dubinsko ispitivanje uloge kromosomskih promjena. Ovdje je fokus na amplifikaciji kromosoma 12p, koji nosi KRAS gen. Ovo pojačanje također je vidljivo u slučajevima bez prethodne ciljane terapije, što ukazuje na posebnu ranjivost ovih tumorskih stanica.

Središnji cilj istraživanja je razvoj personaliziranih strategija liječenja pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva. Identifikacija mogućih slabih točaka u tumorskim stanicama mogla bi dovesti do boljeg predviđanja metastaza i razvoja ciljanih terapija. Prof. dr. Monika Golas, koja provodi istraživanja na Sveučilištu i Sveučilišnoj bolnici u Augsburgu, naglašava da bi otkrivanje takvih genetskih promjena moglo utrti put budućim, ciljanim terapijskim pristupima. Ova otkrića ne samo da produbljuju naše razumijevanje bioloških mehanizama iza metastaza, već također identificiraju nove mete za učinkovito liječenje kolorektalnog raka.