Profesor Teskey: 600.000 eura za revolucionarni istraživački rad!
Profesor Christopher Teskey s TU Braunschweig dobiva 600.000 eura sredstava za istraživanje učinkovitijih procesa u molekularnom uređivanju.

Profesor Teskey: 600.000 eura za revolucionarni istraživački rad!
Tehničko sveučilište u Braunschweigu podržava Zaklada Boehringer Ingelheim budući da je profesor Christopher Teskey dio projekta Rise up! Program dobiva sredstva od 600.000 eura. Ova sredstva namijenjena su istraživanju učinkovitijih metoda u području molekularnog editiranja s ciljem ubrzanja razvoja novih aktivnih sastojaka. Teskey naglašava kako financijska potpora njegovoj grupi otvara pristup novom polju istraživanja koje bi moglo značajno utjecati na otkrivanje inovativnih lijekova.
Više od 50% novoodobrenih lijekova su male molekule, koje su često razvili organski kemičari. Sinteza ovih molekula često je složena i zahtijeva velike resurse. Ovdje se pojavljuje koncept molekularnog uređivanja, koji kemičarima omogućuje brzu pretvorbu obećavajućih molekula u srodne strukture, što može značajno ubrzati proces razvoja.
Novi pristup razvoju lijekova
Projekt pod nazivom "Biomimetička kataliza za strukturno uređivanje malih molekula" fokusiran je na preuređivanje molekularnih struktura u jednom koraku bez promjene ukupnog sastava ili veličine molekula. Ove prilagodbe mogle bi poboljšati interakciju lijeka sa svojom biološkom metom u tijelu.
Zaklada Boehringer Ingelheim, koju je 1977. godine osnovao Hubertus Liebrecht, uvijek je podržavala medicinske, biološke, kemijske i farmaceutske znanosti. Christopher Teskey studirao je na prestižnim institucijama kao što je Sveučilište u Cambridgeu, a doktorirao je na Sveučilištu u Manchesteru. Prethodno je radio kao mlađi voditelj istraživačke grupe na Sveučilištu RWTH Aachen i preuzeo je mjesto profesora W2 na TU Braunschweig u studenom 2023. Za svoja dosadašnja postignuća nagrađen je nagradom za predavača Fonda kemijske industrije i profesorskim zvanjem Impuls Donje Saske 2024. godine.
Inovacije u uređivanju genoma
Paralelno s istraživanjem na TU Braunschweig, uređivanje genoma sve se više smatra ključnom tehnologijom za medicinu. Ovo je podržano nedavnim razvojem u industriji, kao što je suradnja između ExpressionEditsa i Boehringer Ingelheima za poboljšanje učinkovitosti genskih terapija kroz dizajn introna koji pokreće AI. Kärt Tomberg, iskusni genetičar, razvio je metode koje mogu povećati proizvodnju proteina gotovo deset puta umetanjem introna. Ovo znanje je ključno za razvoj optimiziranih terapija genetskim inženjeringom.
Osnova za ovaj napredak leži u istraživanju genetskih škara kao što je CRISPR/Cas9, koje su revolucionirale uređivanje DNK. Ova tehnologija omogućuje ciljane genetske modifikacije i nagrađena je Nobelovom nagradom 2020. godine. Dijagnostičke i terapijske mogućnosti koje ovo stvara mogle bi potencijalno pomoći u liječenju bolesti, iako postoji i zabrinutost oko etičkih implikacija i neočekivanih nuspojava.
Korištenje uređivanja genoma pokazuje obećavajuće potencijalne primjene, posebice u istraživanju raka i monogenskih bolesti. Trenutno su u tijeku klinička ispitivanja za primjenu kao što je liječenje β-talasemije i anemije srpastih stanica, dok izravna uporaba kod pacijenata još uvijek čeka odobrenje. Stalna poboljšanja metoda i sve veći broj podataka za procjenu rizika podržavaju napredak u temeljnim biomedicinskim istraživanjima.
Glasovi sa znanstvene i medicinske scene slažu se da razvoj na području molekularnog uređivanja i uređivanja genoma ima potencijal za značajan napredak u humanoj medicini i održivu promjenu razvoja lijekova.