Revolucija u knjižničarstvu: AI pomoćnik olakšava istraživanje!

Revolucija u knjižničarstvu: AI pomoćnik olakšava istraživanje!

Digitalna transformacija u njemačkim knjižnicama napreduje. U sklopu projekta “LibraryAI”, koji financira Njemačka istraživačka zaklada, razvija se virtualni asistent koji radi na temelju velikih jezičnih modela. Ovaj inovativni projekt, koji će započeti u prosincu 2025. godine i koji će koštati više od milijun eura u razdoblju od tri godine, ima za cilj olakšati istraživanje u knjižnicama. Glasno uni-goettingen.de Državna i sveučilišna knjižnica Donje Saske Göttingen, Institut za računalne znanosti Sveučilišta u Göttingenu i Društvo za obradu znanstvenih podataka mbH Göttingen (GWDG) razvijaju zajednička rješenja.

Virtualni asistent korisnicima omogućuje postavljanje pitanja putem chata, sažimanje sadržaja, prevođenje tekstova i kretanje kroz složene izvore. Kako bi se to postiglo, umjetna inteligencija bit će integrirana u postojeće knjižnične sustave. Posebno je obučena za razumijevanje znanstvenog žargona. Prof. dr. Bela Gipp, voditelj projekta i zamjenik direktora SUB Göttingen, vodi tim koji se bavi analizom izvora znanstvenih informacija. Modularna i otvorena arhitektura sustava omogućit će prilagodbu drugim akademskim knjižnicama.

Mogućnosti i rizici umjetne inteligencije

Sve veća integracija umjetne inteligencije (AI) u različitim područjima društva sa sobom donosi i mogućnosti i rizike. AI, grana računalne znanosti, omogućuje strojevima da oponašaju ljudske sposobnosti kao što su razmišljanje, učenje i planiranje. Glasno merkur.de AI sustavi prepoznaju obrasce iz prethodnih radnji i prilagođavaju svoje ponašanje novim okolnostima. Pozornost prema umjetnoj inteligenciji porasla je posljednjih godina, posebno s OpenAI-jevim chatbotom ChatGPT, koji je postao besplatno dostupan u prosincu 2022. i temelji se na dubokom učenju.

U Njemačkoj značajan broj tvrtki već planira integrirati AI u svoje procese. 17% namjerava odmah koristiti AI aplikacije, dok 23% može zamisliti njihovu upotrebu. Potencijalne primjene uključuju djelomično automatizirane razgovore s korisnicima i sažetak sastanka. Istodobno, stručnjaci upozoravaju na rizike povezane s takvim tehnologijama. To uključuje moguću manipulaciju političkim stajalištima i širenje lažnih informacija, što bi također moglo poremetiti informacijski i komunikacijski proces u demokraciji.

Integracija umjetne inteligencije u rad knjižnice

Projekt “LibraryAI” dio je većeg trenda koji pokazuje kako umjetna inteligencija može podržati znanstvenu literaturu i knjižnični rad. Jedan od alata koji u tom smislu postaje sve popularniji su razne AI-pokretane platforme za analizu znanstvenih članaka. To uključuje SciSpace, koji nudi pristup punom tekstu širokoj bazi podataka znanstvenih članaka, i Research Rabbit, koji omogućuje umrežavanje istraživačke literature. Ovi alati ključni su za simultanu obradu informacija i podršku u znanstvenom radu.

• SciSpace: Breite Datenbank, Volltextzugriff, integrierte Analysewerkzeuge.
• Research Rabbit: Visualisierung und Vernetzung von wissenschaftlicher Literatur.
• ChatGPT: Unterstützung bei der Themenfindung und Generierung von Zusammenfassungen.

Širenje AI alata u knjižnicama trebalo bi pomoći istraživačima da rade učinkovitije. Ovo je osobito važno jer stručnjaci predviđaju da bi umjetna inteligencija potencijalno mogla zamijeniti do 300 milijuna poslova s ​​punim radnim vremenom diljem svijeta. Posebno su pogođena tržišta rada u SAD-u i Europi. Stoga je ključno pronaći ravnotežu između tehnološkog napretka i povezanih etičkih pitanja kako bismo optimalno iskoristili prednosti umjetne inteligencije bez ugrožavanja postojećih društvenih struktura.