Zaštita oceana: Dogovoreni novi ciljevi za biološku raznolikost do 2030.!

Zaštita oceana: Dogovoreni novi ciljevi za biološku raznolikost do 2030.!

Međunarodni tim predvođen Jan-Claasom Dajkom s Helmholtz instituta za funkcionalnu morsku bioraznolikost (HIFMB) nedavno je ispitao učinkovitost ciljeva bioraznolikosti usvojenih 2022. Te su ciljeve potpisale brojne zemlje kao dio Globalnog okvira bioraznolikosti Kunminga i Montreala. Ugovor poziva na zaštitu najmanje 30 posto globalnog kopnenog i morskog područja do 2030. To predstavlja značajan napredak u odnosu na ciljeve iz Aichija usvojene 2010., koji su kritizirani kao neadekvatni zbog mnogih nemjerljivih rezolucija. Dajka ističe da Kunming-Montrealski sporazum nudi novi strateški plan sa snažnim, znanstveno utemeljenim ciljevima.

Trenutna studija analizirala je znanstvene radove o morskoj biološkoj raznolikosti kao i političke sporazume između 2010. i 2020. Istraživači su identificirali šest važnih varijabli bioraznolikosti koje su ključne za praćenje morske bioraznolikosti. To uključuje prostornu distribuciju vrste, genetsku varijabilnost, vanjske karakteristike i strukturu ekosustava. Studija naglašava da su temeljni pokazatelji poput broja vrsta i genetske raznolikosti ključni za napredak u očuvanju prirode. Sekundarne klase kao što su struktura i funkcija ekosustava također su važne, ali ih ne treba previše naglašavati. Dajka poziva političke institucije da ove nalaze implementiraju razvojem odgovarajućih indikatora na nacionalnoj razini i poduzimanjem znanstveno utemeljenih mjera.

Globalni napori za biološku raznolikost

U kontekstu ove studije, 15. Svjetska konferencija o prirodi održana je u Montrealu, Kanada, 2025. godine, na kojoj su države potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) odlučile o “Globalnom okviru za biološku raznolikost”. Glavni ciljevi su zaustaviti gubitak bioraznolikosti do 2030. i preokrenuti trend. To uključuje dugoročne ciljeve do 2050. kao i 23 specifična cilja za 2030. Uz zahtjev da se zaštiti najmanje 30 posto zemljišta i vode, također se naglašava da se moraju zaštititi prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica. Do 2030. godine 30 posto oštećenih ekosustava na kopnu iu moru trebalo bi biti vraćeno u prirodu.

Financiranje igra ključnu ulogu u tim nastojanjima. Zemlje globalnog sjevera obvezale su se uložiti 20 milijardi dolara godišnje u globalni jug do 2025. godine, a očekuje se da će se taj iznos povećati na 30 milijardi dolara godišnje do 2030. Sveukupno, cilj je uložiti 200 milijardi dolara godišnje u cijelom svijetu u zaštitu biološke raznolikosti do 2030. godine.

Prijetnje morskoj bioraznolikosti

Znanstvenici diljem svijeta upozoravaju na prijetnju bioraznolikosti mora. Prema anketi Marine Stewardship Council (MSC), više od dvije trećine od 60 ispitanih stručnjaka za oceane smatra da su klimatske promjene najveća prijetnja zdravlju mora. Ostali rizici uključuju pretjerani izlov ribe i promjene morskih staništa. Ipak, 45 posto ispitanika optimistično je jer vidi napredak u istraživanju i politici. Međutim, potrebna je brža i ambicioznija međunarodna akcija kako bi se osiguralo zdravlje oceana.

Regionalni pristupi održivom upravljanju ribarstvom već pokazuju pozitivne rezultate i MSC poziva na potpisivanje Globalnog sporazuma za zaštitu biološke raznolikosti otvorenog mora (BBNJ). Najmanje 60 država mora pristupiti ovom sporazumu da bi stupio na snagu. Središnji aspekt ovog sporazuma je zaštita biološke raznolikosti u morskim područjima koja se nalaze izvan nacionalnih teritorijalnih voda. Dr. Beth Polidoro iz MSC-a naglašava potrebu promicanja održivog ribarstva i stvaranja odgovarajućih okvira politike.

Ukratko, trenutni razvoj i rezultati istraživanja jasno pokazuju da se globalna politika poboljšala u pogledu zaštite biološke raznolikosti. Unatoč tome, izazov je velik i potreba za djelovanjem kako bi se osigurala morska biološka raznolikost i dalje hitna.