Sophie de Lede dobila nagradu za inovativno istraživanje klime!

Sophie de Lede dobila nagradu za inovativno istraživanje klime!

Dana 20. svibnja 2025., Sophie de Lede je na svečanosti dodijeljena OLB nagrada za znanost. Ovu čast dobila je za svoj izvanredan znanstveni rad koji je provodio na Institutu za psihologiju Sveučilišta u Osnabrücku u suradnji s laboratorijem COALESCE na Autonomnom sveučilištu u Barceloni. Njezini istraživački interesi su raznoliki i društveno relevantni, s fokusom na odnose između pojedinaca i grupa, klimatske akcije i vjerovanja u zavjere. Sophie de Lede nadzirao je prof. dr. Maarten van Zalk, cijenjeni razvojni psiholog sa Sveučilišta u Osnabrücku. Potpredsjednik za studije i nastavu, prof. dr. Jochen Oltmer, prepoznao je njezin trud i pohvalio njezin angažman u društvenim pitanjima.

Ovogodišnji puni popis dobitnika uključuje ukupno šest izvanrednih radova, uključujući tri disertacije i tri teze. Ukupna novčana nagrada od 22.000 eura daje dodatnu motivaciju studentima za izradu visokokvalitetnih znanstvenih radova. OLB Science Prize dodjeljuje se od 2000. godine, a pobjednike određuje neovisni žiri. Diplomanti s državno priznatih sveučilišta u sjeverozapadnoj Njemačkoj mogu se prijaviti za ovu prestižnu nagradu, pod uvjetom da je njihov rad visoke kvalitete uni-osnabrueck.de prijavio.

Klimatske promjene i društvena odgovornost

Klimatske promjene kontroverzno su pitanje koje pogađa ne samo znanstvenu zajednicu, već i društvo u cjelini. Iako je znanstveni konsenzus da su klimatske promjene gotovo u potpunosti uzrokovane ljudskim djelovanjem, još uvijek postoje ljudi koji negiraju njihovo postojanje ili šire lažne informacije o njima. Iako malo tko u Njemačkoj još uvijek negira klimatske promjene, sve se više šire klimatske dezinformacije kako bi se spriječile ili odgodile mjere zaštite klime. Postoje brojni mitovi o klimatskim promjenama koji kruže na platformama kao što je To dovodi do toga da mnogi ljudi postaju pogrešno informirani, osobito u vrijeme ekstremnih vremenskih uvjeta.

Istraživanje pokazuje da unatoč ovim dezinformacijama 91% Nijemaca zahtijeva više napora u zaštiti klime. Također je poznato da su ljudi koji vjeruju u teorije zavjere često manje voljni smanjiti svoje emisije CO2. Posljedicama klimatskih promjena posebno su teško pogođene siromašnije zemlje, a posljedice trpe i socijalno ugrožene skupine u Njemačkoj. Ova razlika ilustrira koliko je važno podići svijest o ovim temama u istraživanju iu društvu. Utjecajne lobističke skupine, posebice industrija fosilnih goriva, igraju središnju ulogu u širenju dezinformacija, koje u mnogim slučajevima služe kao argument za odgodu klimatskih mjera, objašnjava tagesschau.de.

Mitovi i psihološki čimbenici

Izazovi borbe protiv klimatskih promjena nisu samo znanstveni, nego i psihološki. Profesor dr. Roland Imhoff naglašava da teorije zavjere često odražavaju svjetonazor koji sumnja na tajne planove iza događaja. Ova sklonost mentalitetu zavjere povezana je s općim nepovjerenjem u znanstvena otkrića. UN već upozorava da dezinformacije o izvanrednoj klimi mogu usporiti potrebne mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Stvarnost klimatskih promjena zahtijeva kolektivnu akciju, potkrijepljenu predanim istraživanjem – poput onoga Sophie de Lede.

Sveukupno, jasno je da unatoč velikoj količini dokaza o klimatskim promjenama još uvijek postoji potreba za edukacijom i informiranjem. Samo tako se može dati odlučujući doprinos u borbi protiv radikalizacije i pojave dezinformacija deutschlandfunkkultur.de naglašeno. Publikacije znanstvenika koji se aktivno bave klimom i teorijama zavjere ključne su za formiranje informirane javnosti koja se želi aktivno suprotstaviti klimatskim promjenama.