Jezik povezuje: međunarodni skup u Hildesheimu o istraživanju jezika

Jezik povezuje: međunarodni skup u Hildesheimu o istraživanju jezika

U rujnu 2025. na Sveučilištu u Hildesheimu održan je “Talking September”, izvanredan događaj za međunarodna jezična istraživanja. Na Odsjeku za jezik i informacijske znanosti održana su četiri znanstvena skupa. Sudionici iz više od deset europskih zemalja, kao i iz SAD-a, Meksika, Kine i Saudijske Arabije okupili su se na licu mjesta i online. Teme konferencija uključivale su središnje razvoje, pitanja budućnosti i inovativna rješenja u vezi s temom jezika.

Jedan od vrhunaca bila je konferencija KONVENS koja je bila usmjerena na mogućnosti i izazove umjetne inteligencije u računalnoj lingvistici. Ovdje se raspravljalo o središnjim pitanjima etike, primjeni strojnog učenja i problemu diskriminirajućeg jezika. Naglašena je važnost Explainable AI i novih resursa korpusa za doprinos društvenom sudjelovanju. Još jedan važan dio “Razgovarajućeg rujna” bila je konferencija UCCTS-a na kojoj se raspravljalo o povezanosti prevoditeljskih studija i kontrastivne lingvistike.

Inovativni pristupi u lingvistici

Na UCCTS-u se raspravljalo o inovativnim metodama poput praćenja oka i strojnog učenja. Vodile su se žestoke rasprave o učinkovitom i neškodljivom korištenju umjetne inteligencije u procesu prevođenja kao i razmatranju klasičnih oblika prevođenja i komunikacije bez prepreka. Osim toga, održana je i EBSN konferencija koja se bavila Beat Generation i relevantnošću književnih prijevoda za identitet, prosvjed i globalne mreže.

Godišnja konferencija Društva za primijenjenu lingvistiku (GAL) bavila se migracijom, višejezičnošću i uporabom umjetne inteligencije u jezičnoj didaktici. Istraživanje o konverzaciji i medijskoj lingvistici, kao i obrazovanje o demokraciji, naglašeno je kao osnova za društveno sudjelovanje. Rezultat ovog velikog broja konferencija je jasan: jezik aktivno oblikuje društveni razvoj. Uključivanje, višejezičnost i društvena kohezija postaju sve važniji u trenutnim društvenim i političkim okolnostima.

Napredak i izazovi u strojnom prevođenju

Nedavni sastanci također su istaknuli napredak u strojnom prevođenju, koje je postalo značajno snažnije zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije. Neuronske mreže ključne su za ovu evoluciju jer oponašaju strukturu ljudskog mozga i zahtijevaju velike količine podataka za obuku. Ova tehnologija neuralnog strojnog prevođenja (NMT) koja se danas koristi pokazala se znatno učinkovitijom od prethodnih metoda temeljenih na pravilima, koje su često bile neuspješne zbog složenih struktura prirodnih jezika.

Kvaliteta tih prijevoda toliko se poboljšala da je Microsoft 2018. izvijestio da je njihov neuralni sustav prevođenja postigao "ljudski paritet" pri prevođenju kineskog na engleski. Međutim, izazovi ostaju, posebice dvosmislenost i nedostatak konteksta prirodnih jezika. Unatoč ovim preprekama, strojno prevođenje smatra se korisnim alatom za osnovno razumijevanje tekstova na stranom jeziku.

Osim toga, usluge prevođenja temeljene na oblaku dostupne su putem mobilnih uređaja. Prevoditelji u uhu, poput Google Pixel slušalica, omogućuju usmenu komunikaciju, ali su također skloni pogreškama. Projekti kao što su Human Language Project i EU projekt INTERACT imaju za cilj korištenje strojnog prevođenja za društveno sudjelovanje i daljnji razvoj softvera.

Ukratko, usvajanje stranih jezika i dalje je važno za promicanje izravne komunikacije i međukulturalne empatije. Konferencije “Razgovarajući rujan” dojmljivo pokazuju koliko je tema jezika blisko povezana s društvenim razvojem i trenutnim izazovima. Napredak u umjetnoj inteligenciji i strojnom prevođenju nude mogućnosti, dok u isto vrijeme postoji potreba da se ne zanemaruju ljudski prevoditelji zbog kreativnih i kulturnih nijansi.