Istraživači svjetske klase u Göttingenu: istraživanje klime u fokusu!

Istraživači svjetske klase u Göttingenu: istraživanje klime u fokusu!

Dana 10. rujna 2025. Akademija znanosti Donje Saske u Göttingenu dodijelit će Gaussovu profesorsku titulu. Prof. dr. Dennis Baldocchi sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju dobit će ovu nagradu. Baldocchi je jedan od vodećih stručnjaka za interakcije tla i atmosfere i dao je značajan doprinos istraživanju izmjene ugljika i vode između vegetacije i atmosfere. U sljedeća dva mjeseca provodit će istraživanja na Fakultetu za šumarstvo i šumsku ekologiju Sveučilišta u Göttingenu, gdje će blisko surađivati ​​s prof. dr. Alexanderom Knohlom i njegov će tim zajedno raditi na odjelu za bioklimatologiju. Ova istraživačka suradnja ima za cilj pružiti nove uvide u složene interakcije u gotovo prirodnim ekosustavima koji su ključni za istraživanje klime, posebno u pogledu učinaka klimatskih promjena i korištenja zemljišta.

Baldocchi je također suosnivač i znanstveni voditelj međunarodne mjerne mreže FLUXNET, koja se koristi za bilježenje razmjene stakleničkih plinova i energije diljem svijeta. To ilustrira važnost njegova rada za daljnji razvoj istraživanja klime i rezultirajuće procjene posljedica ljudskih aktivnosti na naš okoliš. Predstojeći međunarodni simpozij o procesima razmjene kopna i atmosfere, koji će se održati u Göttingenu početkom listopada 2025., pružit će platformu za predstavljanje najnovijih rezultata istraživanja i promicanje znanstvene razmjene.

Interakcije u prirodnim ekosustavima

U sklopu istraživanja na Sveučilištu u Göttingenu, područje rada prof. Dr. Alexander Knohl analizirat će interakcije između tla, života i zraka u prirodnim ekosustavima. Postoje brojni povratni procesi između bioloških, pedoloških i atmosferskih čimbenika. Voda, ugljik, plinovi i krute tvari bitne su komponente ove izmjene. Biljke i vegetacija imaju središnju ulogu i značajno su uključeni u te međusobne interakcije. S druge strane, ljudske aktivnosti, posebice korištenje zemljišta, značajno utječu na dinamiku između različitih sfera, koja se intenzivira klimatskim promjenama.

Središnja komponenta istraživanja je poljoprivredna meteorologija koja se bavi rastom usjeva, vremenskim uvjetima proizvodnje i relevantnim rizicima za poljoprivredu. Postavljeni su brojni istraživački prioriteti koji ispituju učinke klimatskih promjena na poljoprivredne ekosustave u različitim prostornim i vremenskim razmjerima. To uključuje analizu mogućih mjera prilagodbe i primjenu novih metoda za ispitivanje rizika povezanih s vremenom.

Složeni ritmovi klime

Interakcije između procesa na površini kopna i klime također su vidljive u nastanku višestrukih ravnotežnih stanja. Osobito u regijama kao što je Sjeverna Afrika, povratne veze između atmosferske cirkulacije i vegetacijskog pokrova mogu dovesti do stabilnih uvjeta pustinje i zelenih površina. Ovakva objašnjenja ozelenjavanja Sahare u srednjem holocenu ilustriraju koliko ti ekološki sustavi mogu biti osjetljivi na promjene.

Dodatne studije, koje između ostalog analiziraju utjecaj permafrost tla na klimatsku ravnotežu, pokazuju da interakcije između temperature tla, vode i organskog ugljika mogu dovesti do dva značajno različita stanja. Ovo je istraživanje ključno za povećanje razumijevanja dinamičkih interakcija između različitih prirodnih sfera i pomaže u identificiranju potencijalnih prijelaznih zona s manjom otpornošću na poremećaje.

Sveukupno, rad prof. dr. Dennisa Baldocchija i istraživanje u Göttingenu važan su korak prema boljem razumijevanju složenih interakcija između klime, vegetacije i ljudskih aktivnosti. Ti su uvidi ključni za razvoj učinkovitih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama.