Znanstvenici sa Sveučilišta Hildesheim ruše kulturne granice!

Znanstvenici sa Sveučilišta Hildesheim ruše kulturne granice!

Dana 6. svibnja 2025. u 16:29 najavljen je značajan razvoj u interkulturalnoj filozofiji. Sveučilišna istraživačka grupa na Sveučilištu Hildesheim, koju financira Njemačka istraživačka zaklada, postavila si je cilj razbiti europocentrični pogled na filozofiju. To se radi u suradnji sa znanstvenicima iz cijelog svijeta kako bi se pružila šira perspektiva o filozofskim pitanjima i tradicijama. Središnji igrač u ovoj istraživačkoj skupini je mlađi profesor dr. Sool Park, koji govori o izazovima prijenosa filozofskih ideja između različitih jezika, dok također gleda na filozofske tradicije izvan pisanog jezika.

Dr. Park, rođen u Južnoj Koreji 1986., studirao je filozofiju, matematiku i komparativnu književnost u Münchenu. Predavao je na Korejskoj vojnoj akademiji, a doktorirao je na Sveučilištu Hildesheim 2021. Od listopada 2023. je mlađi profesor interkulturalne filozofije na istom sveučilištu. U svom istraživanju, Park se posvećuje i njemačkoj i istočnoazijskoj filozofiji i preveo je velika djela velikana kao što su Wittgenstein, Nietzsche i Hölderlin na korejski. Njegovu akademsku karijeru karakterizira nedostatak kontakta s izvaneuropskom filozofijom tijekom studija u Münchenu, što ga je dovelo do intenzivnog proučavanja istočne i indijske filozofske tradicije tijekom doktorskog studija.

Istraživački pristupi i pitanja

Istraživačka skupina također razmatra relevantnost različitih filozofskih tradicija u sadašnjem globaliziranom svijetu. U promišljanju dijaloga između filozofije i kulturnih razlika, fokus istraživanja razvio se na tri temeljna pitanja: određivanje relevantnih kulturnih razlika, razmišljanje o vlastitoj povijesti i metodologiji filozofije i odnos filozofije prema drugim disciplinama. Relevantan primjer su teze o interkulturalnoj filozofiji, koje naglašavaju potrebu rekonstituiranja filozofije u dijaloškom procesu.

Rasprava o interkulturalnoj filozofiji često se vrti oko stereotipnih percepcija i načina na koji se opisuju strane kulture. U kontekstu moderne filozofije propituju se stereotipne kategorije poput "barbarskog", "egzotičnog" i "poganskog" kako bi se promicalo bolje razumijevanje među kulturama. Interkulturalna se filozofija stoga može promatrati kao sredstvo promicanja društvene kohezije bavljenjem migracijom i kulturnom razmjenom.

Pogled u budućnost

Potreba za promišljanjem humanističkih znanosti, a posebice filozofije, u kontekstu globalizacije postaje sve jasnija. Uključivanje u druge pristupe mišljenju i otvaranje filozofskog diskursa ključni su za razvoj plodonosnih koncepata za buduću kulturu. Stoga pitanje koje su tradicionalne ideje i koncepti održivi za buduće kulture postaje sve aktualnije.

Rad dr. Parka i inicijative sveučilišne istraživačke grupe na Sveučilištu Hildesheim važni su koraci u tom smjeru. Grupa ne samo da doprinosi interkulturalnoj filozofiji, već također dovodi u pitanje postojeće norme i prakse u filozofiji, koje su često izrazito eurocentrične. Interkulturalna filozofija mogla bi se pokazati odlučujućom snagom u globalnoj razmjeni ideja i nastojanju da se postigne bolje razumijevanje između različitih kultura. Povećana integracija globalnih filozofskih tradicija bit će ključna za uspostavu filozofije kao znanosti o raznolikosti.

Ukratko, može se reći da interkulturalna filozofija predstavlja dinamično i perspektivno istraživačko polje koje ima za cilj stvaranje dubljeg razumijevanja raznolikih svjetskih filozofskih tradicija, a time i propitivanje vlastitog eurocentričnog pogleda. S obzirom na globalne izazove s kojima se čovječanstvo suočava, za nadati se je da će interkulturalna filozofija poslužiti kao platforma za dijalog i suradnju.

Za više informacija posjetite web stranicu Sveučilište u Hildesheimu, Academia.edu (1990.-2001.) i Academia.edu (2003.).