Budućnost rada: Kako digitalni trendovi mijenjaju industriju čelika

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U projektu “ViTra” Sveučilište u Osnabrücku istražuje učinke digitalizacije i raznolikosti na strukovno obrazovanje.

Die Universität Osnabrück untersucht im Projekt "ViTra" die Auswirkungen von Digitalisierung und Diversität auf die berufliche Bildung.
U projektu “ViTra” Sveučilište u Osnabrücku istražuje učinke digitalizacije i raznolikosti na strukovno obrazovanje.

Budućnost rada: Kako digitalni trendovi mijenjaju industriju čelika

Sveučilište u Osnabrücku ide u susret novim izazovima u svijetu rada s projektom „Različitost u susretu s transformacijom (ViTra)”. U sklopu ove inicijative ispituje se uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u digitalnoj i demografskoj transformaciji. Fokus je na sve većem pritisku za digitalizacijom, posebno u industriji čelika, te rastućoj važnosti raznolikosti unutar radne snage. To su ključni čimbenici koji dovode do nesigurnosti i promijenjenog shvaćanja identiteta među zaposlenicima, izvijestio je the Sveučilište u Osnabrücku.

Projekt vode dr. Dana Bergmann i dr. Katharina Wehking s Instituta odgojnih znanosti, a oslanja se na kokonstruktivni istraživački pristup. U istraživački proces aktivno je uključena perspektiva pripravnika i zaposlenika. Radničko vijeće Georgsmarienhütte GmbH ima središnju ulogu, zauzimajući ključnu poziciju u suodlučivanju i rješavanju sukoba. Financiranje osigurava Zaklada Hans Böckler, koja se zalaže za održivi i demokratski dizajn procesa transformacije.

Izazovi radnog svijeta

Aktualna transformacija svijeta rada pod snažnim je utjecajem nekoliko megatrendova. Digitalizacija, dekarbonizacija, demografske promjene i deglobalizacija stavljaju tvrtke pred velike izazove, ali sa sobom donose i prilike. Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta, dvije trećine ispitanih poduzetnika digitalizaciju vidi kao važnu do vrlo važnu u sljedećih pet godina. Samo 6 posto vjeruje da na njih ne utječu digitalne promjene. Od 2012. broj IT stručnjaka u Njemačkoj porastao je za 92 posto, što je jasan znak mogućnosti koje nudi digitalizacija Arbeitswelt-portal.de.

Pritisak prilagodbe novim tehnologijama zahtijeva ponovno promišljanje obuke i daljnjeg obrazovanja. Slična je situacija i kada je u pitanju dekarbonizacija: 72 posto tvrtki smatra da svoj poslovni model mogu prilagoditi zahtjevima Europskog zelenog plana. Potreba za promjenom proizvodne tehnologije i izvora energije je evidentna, posebice u CO2 intenzivnim industrijama poput kemijske, farmaceutske i metalske.

Demografske promjene i osiguranje kvalificiranih radnika

Demografske promjene predstavljaju daljnji izazov. Do 2040. godine očekuje se pad kvalificiranih radnika na tržištu rada od 8,8 posto u odnosu na 2020. godinu. 68 posto tvrtki smatra osiguravanje kvalificiranih radnika posebno važnim u sljedećih pet godina. U sektoru MINT, odnosno u područjima matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnologije, nedostatak kvalificiranih radnika već je akutan, jer 83 posto zaposlenih u odjelima za istraživanje i razvoj ima MINT kvalifikaciju.

Izgledi tržišta rada prolaze kroz značajne promjene. Federalna agencija za građansko obrazovanje ističe da digitalizacija ne samo da dovodi do promjene obrasca korištenja tehnologija, već i transformira kvalifikacije i vještine koje će biti potrebne u budućnosti. Kvaliteta i priroda plaćenog posla se mijenjaju, a pojavljuju se novi profili poslova u područjima kao što su digitalni inženjering i internetski marketing.

Općenito, poduzeća u Njemačkoj suočena su sa zadatkom fleksibilne prilagodbe ovom razvoju. Bilo putem ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje ili korištenjem novih tehnologija – prave strategije za osiguranje kvalificiranih radnika i osmišljavanje posla od ključne su važnosti. Izazovi su ozbiljni, ali i povezani s perspektivom značajnog napretka u svijetu rada, kao npr bpb.de prijavio.