Porast uragana: Što istraživanje otkriva u Velikoj plavoj rupi!

Porast uragana: Što istraživanje otkriva u Velikoj plavoj rupi!

Nova studija koju je proveo istraživački tim pod vodstvom Sveučilišta u Frankfurtu, u suradnji sa Sveučilištem u Göttingenu, pokazuje alarmantne trendove u učestalosti tropskih oluja i uragana u jugozapadnom dijelu Kariba. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Science Advances, temelje se na analizi slojeva sedimenta u “Velikoj plavoj rupi” kod Belizea. Analiza pokriva razdoblje od 5700 godina i pokazuje da se broj tropskih oluja i uragana nastavio povećavati. Posebno u posljednjim desetljećima, učestalost uragana dramatično je porasla, što ukazuje na učinke klimatskih promjena. Glasno uni-goettingen.de Identificirana su i datirana ukupno 574 uragana.

Sama Velika plava rupa je fascinantan geološki fenomen s dubinom od 125 metara i promjerom od oko 300 metara. U sedimentima špilje znanstvenici su uspjeli otkriti važne klimatske arhive koje omogućuju precizno datiranje olujnih događaja. Uvjeti u ovoj špilji omogućili su neometano taloženje sedimenata, postavši vrijedan izvor za klimatološka istraživanja. Prije 20.000 godina Lighthouse Reef bio je otok s izvorima slatke vode, no prije 7.200 godina bio je potopljen zbog porasta razine mora.

Zabrinjavajući trend

Porast učestalosti i intenziteta uragana nije ograničen samo na Karibe. Glasno bildungsserver.hamburg.de Tropski cikloni koji se javljaju u tropskim regijama sva tri oceana predstavljaju značajnu prijetnju. Zovu se uragani u sjevernom Atlantiku, tajfuni u zapadnom sjevernom Pacifiku i cikloni u sjevernom Indijskom oceanu. Uragan Nargis, koji je pogodio Mijanmar 2008. godine, ostavio je više od 138.000 mrtvih i pokazuje razoran učinak koje takve oluje mogu imati čak iu ovom stoljeću.

Statistike pokazuju da se stanovništvo pogođeno tropskim ciklonima povećalo s 408 milijuna u 2002. na 792 milijuna godišnje u 2019. Taj je porast povezan s globalnim zagrijavanjem i s njim povezanim intenziviranjem ovih oluja. Podaci iz posljednjih 50 godina bilježe štetu od 1,4 trilijuna dolara i pokazuju ogroman ekonomski učinak takvih prirodnih događaja.

Pogled u budućnost

Prognoze za budućnost su zabrinjavajuće. Očekivani razvoj događaja sugerira da bi se utjecaji regionalnih oluja mogli povećati do 2100. To je u skladu s nalazima IPCC izvješća AR6, koje ukazuje da mnoge promjene u aktivnosti ciklona nisu posljedica isključivo prirodnih uzroka. Na njih također mogu snažno utjecati antropogeni čimbenici kao što su staklenički plinovi. Deutschlandfunk opisuje da je povećanje intenziteta uragana ozbiljna posljedica globalnog zatopljenja i moglo bi utjecati na do 40% više ljudi zbog rasta stanovništva do 2050.

Iako Njemačka nije izravno pogođena uraganima, neizravne posljedice poput migracijskih tokova i poremećenih trgovačkih lanaca mogu se osjetiti i ovdje. Strukturna promjena prema neutralnosti stakleničkih plinova ključna je za mnoge zemlje, a posebno za Njemačku, kako bi se suprotstavili dugoročnim učincima klimatskih promjena, a time i rastućim rizicima od uragana.