Otkriveni najstariji hijeroglifi u Egiptu: Prozor u prapovijest!

Otkriveni najstariji hijeroglifi u Egiptu: Prozor u prapovijest!

Značajna arheološka otkrića napravljena su u pustinji oko Wadi el Malika, istočno od Asuana u Egiptu. 27. kolovoza 2025. Sveučilište u Bonnu izvijestilo je o stotinama slika i ranih hijeroglifa koji datiraju iz vremena prije formiranja dinastija, točnije iz kasnog 4. tisućljeća pr. Kr., može se datirati. Ova otkrića čine ovo područje ključnom lokacijom za razumijevanje nastanka prve teritorijalne države na svijetu, kroz istraživanje egiptologa prof. dr. Ludwiga Morenza sa Sveučilišta u Bonnu posebno se ističe.

Regija je prije više od 5000 godina bila tranzitno područje za ekspedicije i područje za lov, a prostire se u smjeru sjever-jug od oko 800 kilometara. Prema riječima prof. dr. Morenza, natpis koji imenuje vladara "Škorpion" smatra "najstarijim poznatim znakom imena mjesta na svijetu". Na kamenom natpisu u Wadi Abu Subeiri nalazi se zidni natpis "Domain of the Horus King Scorpion", koji također uključuje tri druga hijeroglifa. Ovaj kameni natpis dokaz je ranog oblika teritorijalnih zahtjeva i predstavlja rani izraz zahtjeva za moći.

Otkriće Wadi Al-Malika

Još jedno zanimljivo otkriće u susjednom Sudanu ilustrira povijesni doseg ovog područja: 5000 godina stara stijena u Sudanu pokazuje najstarije poznato ime mjesta na svijetu, "Wadi Al-Malik". Ovdje je također pronađen kameni natpis s istim glasom "Domena Horusa, kralja Škorpiona". Ovo je izvanredan pokazatelj političkih struktura tog vremena. Vladar Škorpion, koji je živio oko 3070. pr. 500 godina prije Krista često se povezuje s formiranjem prve teritorijalne države u dolini Nila, koja se protezala preko 800 kilometara.

Prof. dr. Morenz objašnjava da natpis predstavlja značajnu prekretnicu za arheologiju jer uvelike obogaćuje razumijevanje političkog i kulturnog razvoja drevnog Egipta. Kako bi se dešifrirali stari crteži, postojala je bliska suradnja između Sveučilišta u Bonnu i egipatskog Ministarstva antikviteta. Značaj ovih nalaza pojačan je otkrićem drugih kamenih natpisa i keramike iz ovog razdoblja.

Hijeroglifi i njihova važnost

Neka od otkrića također uključuju rane primjere hijeroglifa, jednog od najstarijih poznatih sustava pisma na svijetu. Hijeroglifi su nastali oko 3000 godina pr. C.E. i koristili su se za snimanje informacija, komunikaciju i, u velikoj mjeri, vjerske tekstove. Njihova se upotreba proširila ne samo na pisanje, već i na matematičke izračune, pa čak i umjetničke prikaze unutar piramida i hramova.

Dešifriranje ovih znakova dugo je bilo misterij sve dok Jean-François Champollion nije napravio proboj 1824. s kamenom iz Rosette. To je dokazalo važnost hijeroglifa u razumijevanju egipatske kulture i povijesti. Kombinacija novootkrivenih kamenih natpisa s hijeroglifima nudi dublji uvid u rano egipatsko društvo i inscenaciju vladavine, uključujući i prikaze pobjeda nad neprijateljima prikazane na stijenama.

Sve u svemu, trenutna nalazišta u Wadi el Maliku i obližnjem Sudanu briljantni su dokazi složenosti rane egipatske civilizacije. S planiranom opsežnom istraživačkom inicijativom, Morenz se nada da će dodatno produbiti ova otkrića i učiniti ih dostupnima široj publici, kao što su obilasci i planirani centar za posjetitelje, kako bi se očuvalo i prenijelo nasljeđe ovog fascinantnog vremena.