Njemačka na rubu: ekonomska kriza i savezni izbori u fokusu!

Njemačka na rubu: ekonomska kriza i savezni izbori u fokusu!

Prijevremeni savezni izbori održat će se u Njemačkoj 23. veljače 2025. Središnje pitanje u predizbornoj kampanji je tekuća gospodarska kriza, koja je uvelike pogodila zemlju posljednjih godina. Prema izvješću od strane Sveučilište u Paderbornu Njemački bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se drugu godinu zaredom 2024. godine - pad koji je posljednji put zabilježen 2002. i 2003. godine. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Paderbornu intenzivno analizira trenutačnu situaciju.

Ekonomska situacija također ima utjecaj na političku klimu. Građansku naknadu prima oko 5,5 milijuna ljudi, od čega je 1,5 milijuna radno nesposobnih. Žestoka je rasprava o novcu građana, prijedlozi su od ukidanja do strožih zahtjeva. 1,7 milijuna nezaposlenih prima građansku naknadu po standardnoj stopi, što je potaknulo dodatnu raspravu o mogućim rezovima. Stručnjaci upozoravaju da bi ti rezovi potencijalno mogli imati negativne učinke na gospodarstvo.

Ekonomski izazovi

Recesijski razvoj njemačkog gospodarstva jasno se odražava u posljednjim brojkama. Gospodarska proizvodnja smanjila se za 0,2 posto u 2024. u usporedbi s prethodnom godinom, a stopa nezaposlenosti porasla je na 6 posto, dok se broj poslova sa socijalnim osiguranjem povećao, ali je i dalje uvelike ovisan o industriji. The dnevne vijesti ističe da se porast potrošnje, koji se često smatra rješenjem, nije ostvario. Kupovna moć se nije oporavila i očekivani razvoj u 2025. podložan je daljnjoj neizvjesnosti.

Prognoze za iduću godinu govore o nultom rastu, na što bi mogle utjecati i političke mjere. Različiti pristupi ekonomske politike stranaka - Unija i FDP fokusirani su na porezne olakšice i manje birokracije, dok SPD i Zeleni uvode "Njemački fond" u igru ​​za promicanje ulaganja - mogli bi biti odlučujući za naredne mjesece.

Rastući troškovi i investicije

Visoke cijene energije predstavljaju središnji problem. Posebno za mala i srednja industrijska poduzeća prosječna godišnja cijena električne energije pala je na oko 17 centi po kWh u 2024., što dodatno povećava pritisak na poduzeća. Stručnjaci sa Sveučilišta u Paderbornu napominju da su potrebna velika ulaganja za proširenje proizvodne i mrežne infrastrukture. Prognoze ukazuju i na pad kupnje električne energije u sljedećih pet godina.

Sustavi trgovanja emisijama EU-a pokrivaju gotovo 40 posto emisija stakleničkih plinova u Europi, dajući tvrtkama priliku da smanje svoje emisije i trgovinske dozvole na tržištu. Ova bi strategija mogla pomoći u rješavanju visokih cijena energije, ali neslaganje oko gospodarskih reformi ostaje.

Druga tema su porezne olakšice koje bi, prema riječima prof. dr. Jensa Müllera, mogle naići na odobravanje ako bi pozitivno utjecale na radna mjesta. Radnici su 2023. radili u prosjeku 13,2 sata plaćenog prekovremenog rada, što je dodatno potaknulo raspravu o oporezivanju dobiti i potrebi za olakšicama.

Izgledi za 2025. su ambivalentni: pad ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke mogao bi olakšati zaduživanje, a kamatne stope na zgrade već su smanjene, što potencijalne graditelje stavlja u povoljan položaj.

Općenito, ekonomska situacija u Njemačkoj ostaje napeta dok se političke stranke pripremaju za savezne izbore. Izazovi su različiti, ali stručnjaci sa Sveučilišta u Paderbornu i drugi ekonomski analitičari rade na pronalaženju rješenja za postizanje održivog preokreta.