Formiranje eliptičnih galaksija: novi pogled na svemir

Formiranje eliptičnih galaksija: novi pogled na svemir

Veliki prasak, koji se dogodio prije 13,8 milijardi godina, označava početak našeg vremena, prostora i materije. Ova temeljna kozmološka istina danas se sve intenzivnije istražuje, posebice kroz radove prof. dr. Pavela Kroupe i dr. Ede Gjergo, koji se bave nastankom eliptičnih galaksija. Njihove studije pokazuju da su se 380.000 godina nakon Velikog praska formirali prvi atomi i da je svemir postao proziran, što je dovelo do stvaranja kozmičkog pozadinskog zračenja. To se zračenje i danas može detektirati visokoosjetljivim teleskopima, kao na pr uni-bonn.de prijavio.

Istraživači su shvatili da su eliptične galaksije nastale u ranim fazama svemira i da su formirale velike količine zvijezda. Ova rođenja galaksija, koja su trajala samo nekoliko stotina milijuna godina, kratka su na kozmološkoj razini. Središnji aspekt njihova rada je mjerenje udaljenosti između tih galaksija i izračunavanje vremena kada su nastale. Zanimljivo, dio kozmičkog pozadinskog zračenja možda dolazi od tih prvih struktura, a Kroupa sugerira da bi to moglo biti oko 1,4 posto.

Kozmološke pozadine

Mjerenja pokazuju da pozadinsko zračenje nije homogeno; nego pokazuje male, ali značajne razlike u intenzitetu. Ove varijacije sugeriraju da plinovita materija nije bila ravnomjerno raspoređena nakon Velikog praska, što je dovelo do formiranja galaksija. Fluktuacije pozadinskog zračenja iznose samo nekoliko tisućinki postotka. Takvi rezultati postavljaju pitanja i potencijalno osporavaju standardni model kozmologije. Možda će biti potrebno ponovno procijeniti povijest svemira, kaže Kroupa.

Još jedno područje istraživanja odnosi se na gravitacijske valove, koji se intenzivnije proučavaju od prvih eksperimenata Josepha Webera 1960-ih. Ovi valovi, koje je prvobitno teoretski predvidio Albert Einstein, nude nove načine mjerenja kozmičkih događaja kao što su kolaps zvijezda i crnih rupa. Prva mjerenja u posljednja dva desetljeća bila su revolucionarna, pokazujući da sustavi kao što su LIGO u SAD-u i Virgo u Europi mogu registrirati tako fine signale. Glasno thphys.uni-heidelberg.de Ovi sustavi su ključni za daljnji razvoj astronomije.

Buduće perspektive

Sadašnji i budući projekti detekcije gravitacijskih valova uključuju daljnji razvoj i poboljšane tehnologije. To uključuje snažnije lasere i veće teleskope, kao i inovativne pristupe kao što je LISA, planirani svemirski projekt koji bi trebao biti lansiran 2010. Sastojat će se od tri satelita raspoređena u posebnu formaciju za mjerenje udaljenosti između testnih masa s točnošću na razini pikometra. Ovaj napredak mogao bi pružiti temeljne uvide u svemir i događaje neposredno nakon Velikog praska, koji su rezultat mezdata.de je podržan.